Visoka predstavnica za spoljnu politiku i bezbjednost EU Federika Mogerini rekla je da vjeruje da je u dijalogu Beograda i Prištine rješenje i dalje moguće.
Mogerinijeva je to kazala odgovarajući na novinarsko pitanje da li i dalje vjeruje da će EU podržati rješenje, ukoliko to rješenje bude razmjena teritorija, odnosno promjenu granica. Istovremeno je i evropski komesar za proširenje Johanes Han izjavio je da u okviru dijaloga Beograda i Prištine, „teritorijalna razmjena” ili „korekcija granica” nije isključena kao „završni dio slagalice”. On je rekao da bi cilj Evropske unije trebalo da bude da Kosovo i Srbija postignu dogovor do sredine iduće godine.
– Stvari neće biti bolje ako se produžava posao, jer ćemo imati novu komisiju, novog visokog predstavnika. I treba ponovo da se počinje – rekao je Han makedonskoj MIA.On je kazao da Kosovu i Srbiji, u čijem dijalogu posreduje šefica EU diplomatije Federika Mogerini, „treba omogućiti da uđu u te pregovore otvorenim pristupom”, ali da rješenje ne smije da bude na račun drugih. Prema riječima Hana, to rješenje mora da bude nešto što će dodatno doprinijeti opštem cilju – da svi iz zapadnobalkanske šestorke budu u EU, prije ili kasnije.
Predsjednik skupštinskog odbora za KiM Milovan Drecun izjavio je da bi čvrste garancije za ulazak Srbije u EU predstavljale snažnu potvrdu i verifikaciju sporazuma o normalizaciji odnosa Beograda i Prištine.
– Čvrste garancije za članstvo u EU, nakon što ispregovaramo poglavlja, nešto je što garantuje da će sporazum o normalizaciji odnosa biti realizovan i dugoročno održiv, kazao je Drecun. On je to rekao komentarišući izjavu predsjednika Aleksandra Vučića Rojtersu da bi postizanje sporazuma Beograda i Prištine trebalo da podrazumijeva i jasne garancije za ulazak Srbije u EU do 2025. godine, što kako je naveo, „mnogi evropski lideri u trenutku kada slijede izbori za Evropski parlament, ne bi voljeli da čuju”. Drecun je ocijenio i da bi takva garancija predstavljala i evropski napredak samog Kosova.
– Ipak, čini mi se da u Prištini postoji više razumijevanja o „velikoj Albaniji”, nego o evropskoj perspektivi – kazao je Drecun. On se osvrnuo i na usvajanje Predloga zakona koji omogućava transformaciju Bezbjednosnih snaga Kosova (BSK) u Oružane snage Kosova (OSK), ukazujući da je to u suprotnosti sa Rezulucijom 1244 UN, koja na Kosovu predviđa postojanje samo Kfora.
– Formiranje OSK bi dodatno ugrozilo međuetničke odnose i mogle bi da budu uperene protiv srpskog naroda na sjeveru Kosova – kazao je Drecun.
Ministar spoljnih poslova Ivica Dačić poručio je da se Srbija apsolutno protivi formiranju oružanih snaga Kosova jer je to u suprotnosti sa Rezolucijom 1244SB UN i ugrožava bezbjednost na Kosovu. Dodao je da Rezolucija SB UN 1244 kao oružane snage predviđa samo Kfor i upitao čemu bi vojska Kosova služila pored Kfora. Dačić je ocijenio da se, prema reakcijama NATO i SAD, vidi da nijesu zadovoljni načinom na koji Kosovo formira vojsku. Prema njegovim riječima, NATO i SAD traže da se formiranje oružanih snaga Kosova izvede kroz ustavne promjene i da to ne može da se dogodi bez predstavnika Srba u skupštini Kosova. On je dodao da je predlog o formiranju vojske Kosova još jedan udarac na mirovni proces i da to rade one snage koje se protive pronalaženju trajnog rješenja. Upitan kako bi to uticalo na dijalog, Dačić je rekao da su svi govorili da treba naći rješenje, a da sada, kada se prema njegovim riječima, traga za nekim konačnim rješenjem, svi se trude da opstruišu dijalog, „jer su valjda očekivali da će se završiti priznavanjem nezavisnosti Kosova” i dodao da od toga „nema ništa”. Vlada Kosova je u četvrtak usvojila tri predloga zakona koji se odnose na transformaciju bezbjednosnih snaga Kosova u oružane snage Kosova.
M.Nj.

Opozicija da se grupiše

Reći da je dolazak predsjednika Srbije Aleksandra Vučića na Kosovo veliki diplomatski uspjeh, to je groteska, ocijenio je za N1 pisac Igor Marojević. On je rekao i da opozicija treba da se grupiše, ali i da jasno poruči da je to prelazno rješenje. Istakao je da je u politici u Srbiji preslikan crnogorski model i u vladanju i u opoziciji, koja je jalova i djeluje tragično. Govoreći o odnosima sa Prištinom i pitanju Kosova, Marojević je rekao da se oko tog pitanja diže tenzija kao da nekome to odgovara, iako se malo šta dešava.
– Iznenađuje me kako to ljudi prate staloženo, ne osjećajući potrebu za pomenom – dodao je. Govoreći o ishodu pregovora, pisac je rekao da se javno mnjenje priprema za ono što znamo da će se i desiti najvjerovatnije.
– O čemu će da pričaju Vučić i Tači, naravno da neće, bolje je da se svađaju – upitao je. On je rekao i da javnost vidi tri do pet odsto onoga što se stvarno dešava, odnosno ne dešava u vezi sa tim pitanjem, ali da ipak sukoba ne bi moglo da dođe. Marojević je rekao i da ni političarima nije jasno šta termin „razgraničenje” podrazumijeva.
– Jako je opasno mijenjati teritorije, to ne može da dovede do koraka dalje u regionu koji je dosta trusan i rovit, i BiH, i Makedonija, i Crna Gora. Nijesam siguran da to može da prođe bez neke nove podjele negdje drugdje u regionu – upozorio je.

Priština neće imati sličnu priliku

Albanski premijer Edi Rama izjavio je povodom ideje o korekciji granica iznijete u dijalogu Beograda i Prištine da je on „poslednji koji bi to trebalo da komentariše” i ocijenio da u Prištini „moraju da održe odgovarajuće strateške razgovore, zato što se takva prilika možda neće ponoviti narednih 30 godina”.
– Na kosovskim vlastima je da rade na platformi za dijalog. Ja sam poslednji koji to komentariše, zato što na Kosovu već traje debata o jednoj ideji, a ne platformi – rekao je Rama na albanskoj televiziji „Top čenel”, prenose beogradski mediji. Prema njegovim riječima, riječ je o „veoma delikatnom pitanju, pošto se ne radi samo o Kosovu, već o albanskoj naciji”.
– Albanci moraju da diskutuju kao pravi muškarci, uz koncenzus, a ne samo da bi stvarali međusobne sukobe – poručio je premijer Albanije.