Za propast nacrta rezolucije u kosovskoj skupštini koja bi Hašimu Tačiju onemogućila da razgovara o promjeni granice sa Srbijom, dio prištinskih medija optužuje Ramuša Haradinaja, koga zajedno sa Hašimom Tačijem naziva izdajnikom kosovskih interesa, u korist Beograda, piše beogradski „Blic”.
Činjenica da upravo stranke vladajuće koalicije na Kosovu, među kojima je i Haradinajeva Alijansa za budućnost Kosova, nijesu glasali za ovu rezoluciju ukazuje, tumače tamošnji mediji, da upravo Haradinaj, koji se samo deklarativno protivio korekciji granice sa Srbijom, ne želi da blokira Tačija i njegove ideje o promjeni granica.
Tako Koha net piše, pozivajući se na diplomatske izvore, da mnogi članovi vlade, od ministara do najnižih vladinih činovnika, u razgovorima sa strancima podržavaju Tačijevu ideju o razgraničenju sa Srbijom, iako se javno izjašnjavaju drugačije.
Istovremeno, Koha postavlja pitanje zašto upravo Haradinaj nije spriječio Tačija da trguje kosovskom teritorijom, odnosno zašto je premijer pogazio svoje riječi da „promjena granica na Balkanu znači rat”.
Bota sot piše da je to što poslanici Haradinajeve Alijanse nijesu podržali rezoluciju opozicije još jednom jasno pokazalo da je premijerovo protivljenje razgraničenju samo prazna priča, te da, kako se navodi, on nema ni intelektualnu ni nacionalnu hrabrost da se suprotstavi Tačiju.
Uz podsjećanje na sve Hardinajeve izjave – da promjena granica znači novi rat, da dijalog ne može biti nastavljen bez učešća SAD... Bota navodi da su juče Haradinaj i njegovi poslanici pokazali upravo suprotno: nijesu podržali opoziciju, nijesu insistirali na skupštinskom mandatu za Tačija i nijesu se založili za „integritet i suverenitet zemlje”.
– Tači je dobio saglasnost za igranje sa granicama, kako to Srbija i Moskva žele – piše Bota sot, koja primjećuje da premijeri država svijeta rade za svoj narod, a da se kosovski „predsjednik i premijer bore samo za sebe”, navodi list i konstatuje da je Haradinaj nekadašnji komandant OVK, čija su dva brata dala život za slobodno i nezavisno Kosovo, ali da je on izdao te ideale i da su njegovi današnji ideali drugačiji.
– Njegova porodica je u proteklom vremenu napravila palate, stvorila dobre uslove za sebe i širu familiju – piše Bota.
Koha.net je juče prenijela i post koji je na Fejsbuku postavio Valon Murati, ministar za dijasporu u kosovskoj vladi i predsjednik Pokreta za ujedinjenje koji je naveo da politika Prištine ne bi trebalo da se fokusira na unutrašnju političku bitku za očuvanje Ahtisarijevog paketa i principa nepromjenjivosti granica, koji možda baca više svjetla na tvrdnje kosovskih medija.
Murati, naime, piše da je potrebno da se postigne politički konsenzus, iskoriste međunarodne okolnosti, i kako kaže, „smjelo otvori pitanje istočnog Kosova i traži primjena reciprociteta sa tri sjeverne opštine Kosova”.
On navodi da bi, ukoliko to dovede do redefinisanja granica, za Kosovo bio spas da uključuje „albanske djelove istočnog Kosova” u zamjenu za „srpske djelove – tri sjeverne opštine koje bi ušle u zajednicu sa Srbijom”.
– Opcija da se nastavi sa ovim status kvo je ukidanje ličnih odgovornosti, nedostatak hrabrosti i vizije i ostaviti za drugu generaciju ostvarenje nepovratnog procesa. Tek tada ćemo biti u teškom položaju: rizikujemo da izgubimo sjeverni dio grada Mitrovice, kao i većinu istočnog Kosova zbog depopulacije – zaključio je Murati.