Briselski portal „Politiko” piše da je samit u Berlinu bio neuspješan u pokušaju da omogući „izlazak iz ćorsokaka” u koji je zapao dijalog između Beograda i Prištine što, kako ocjenjuje, ukazuje na propuste u spoljnoj politici EU.
Francuski predsjednik
Emanuel Makron bio je na ivici živaca, navodi portal, i ističe da su Makron i njemačka kancelarka
Angela Merkel odlučili da uzmu stvari u svoje ruke, jer su „frustrirani neuspjehom EU” da sklopi dogovor da se smire tenzije između Beograda i Prištine. Ali, kako navodi portal, kada je samit završen, vjerovatno su poželjeli da nisu.
Umjesto da ostvare proboj, Merkel i Makron su nesvjesno javnosti pokazali disfunkcionalnost evropske diplomatije, ocjenjuje portal i dodaje da je samit podvukao podjele ne samo između Beograda i Prištine, već i između Pariza i Berlina, kao i među zemljama članicama EU i aparata nadležnog za spoljnu politiku u Briselu.
„Politiko” navodi da je Makron nekoliko sati pokušavao da nagovori premijera privremenih prištinskih institucija
Ramuša Haradinaja da prihvati kompromis da bi ublažio spor sa Beogradom, a da je onda pribjegao svojoj karakterističnoj osobini da bude grubo otvoren. Portal navodi, pozivajući se na dvije neimenovane osobe koje su svjedočile susretu Makrona i Haradinaja u Berlinu, da je francuski predsjednik podigao glas dok se obraćao Haradinaju, a da ih je gledala grupa lidera iz regiona.
Citira Makrona da je rekao Haradinaju da „nije u poziciji da išta traži”.
Uoči samita, djelovalo je da nijedna strana nije spremna da popusti, što je neke diplomate navelo da se upitaju da li bi samit uopšte trebalo da se održi.
U ovom slučaju učesnici nisu mogli čak ni da se saglase oko „širih zaključaka” koji su, kako tvrdi „Politiko”, Berlin i Pariz podijelili u danima uoči samita.
Bez obzira na neslaganja, Makron i Merkel su se nadali da će iskoristiti zamah zbog dogovora između Grčke i Sjeverne Makedonije oko zvaničnog naziva kako bi ostvarili neku vrstu napretka između Beograda i Prištine, ocjenjuje portal.
„Bili su razočarani”, piše „Politiko” i dodaje da je sastanak, koji je trebalo da se fokusira i na težnje regiona ka evrointegracijama, ubrzo „zapeo” i „zaglibio” se zbog odnosa Beograda i Prištine, što je izazvalo kritike da je, umjesto da poboljša situaciju, „diplomatija Berlina i Pariza samo pogoršala stvari”.
„Jedina srećna osoba bila je Mogerini”, navodi portal da je rekao jedan od učesnika.
Time što je samit organizovan izvan pokroviteljstva EU, koja sama vodi proces za normalizaciju odnosa između Beorgada i Prištine, Francuska i Njemačka su na sebe preuzeli inicijativu, ocjenjuje portal.
(RTS)
Delegacija iz Prištine podijeljena„Politiko” ocjenjuje i da je samit skrenuo s puta skoro čim je počeo. Kako tvrdi, delegacija iz Prištine bila je podijeljena oko toga da li da prihvati kompromis. Predsjednik privremenih prištinskih institucija
Hašim Tači, objašnjava se u tekstu, podržao je neki oblik dogovora, ali takse spadaju u nadležnost Haradinaja, „njegovog političkog protivnika”. S druge strane, Haradinaj, kojeg „Politiko” opisuje kao bivšeg gerilskog komandanta, jasno je stavio do znanja da njegova vlada neće ukinuti takse dok Beograd ne prizna suverenitet Kosova. „Politiko” tvrdi da su Merkel i Makron tokom pauze izdvojili Haradinaja i pozvali ga da odustane od taksi na šest mjeseci kako bi omogućio da se nastave pregovori o „širem sporazumu”, koristeći bezvizna putovanja za stanovnike s teritorije Kosova i Metohije koji putuju u šengensku zonu kao „šargarepu”.
U tekstu se, međutim, pozivanjem na osobu koja je svjedočila susretu, ističe da Haradinaj nije popuštao i da je rekao da „traži priznanje”.