Poslanik njemačke ljevice „Di Linke”
Žaklin Nastić izjavila je da je vladajuća CDU, tokom debate u Bundestagu o produženju mandata njemačkim vojnicima pri Kforu, priznala da je Kosovo NATO projekat i ilegalno otcijepljena srpska pokrajina.
– Na raspravi u njemačkom Bundestagu poslanici iz vladajućih partija dopustili su da se navedu na razotkrivajuća i skandalozna priznanja. Tako je poslanik CDU, zadužena za spoljnu politiku,
Gizela Manderla Kosovo nazvala „transatlantskim projketom”, odnosno projektom NATO-a, prenijela je Nastić na svom fejsbuk profilu. Ona je navela da su drugi poslanici okarakterisali Kosovo kao „svoje čedo”.
– Time su zagovornici vojne misije na Kosovu potvrdili da Kosovo nije suverena država, podvukla je Nastić. Poslani ljevice naglasila je da Kosovo jeste ilegalno otcijepljena pokrajina i protektorat Zapada. Napadi na bivšu Jugoslaviju 1999. godine su bili zločinački i kršenje međunarodnog prava, a to što Bundesver ostaje nakon 21 godine i dalje na Kosovu je sramota, ocijenila je Nastić.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Kosovo
Viola fon Kramon rekla je da je zadovoljna jer su članovi njemačkog Bundestaga u većini za produženje mandata Kforu na Kosovu. Njemačka vlada planira da u okviru Kfora obezbijedi do 400 vojnika Bundesvera. Fon Kramon je napisala na Tviteru da poslanici njemačkog parlamenta kažu da nisu za bilo kakav dogovor koji uključuje pomjeranje granica sa Srbijom. Predstavnik Alternative za Njemačku
Anton Frizen odbacio je obrazloženje za angažovanje Bundesvera na Kosovu, jer je, prema njegovim riječima, od 1999. „sve počelo lažima”.
– Operacija Potkovica nikada nije postojala, rekao je Frizen, zastupnik desničarskog populističkog prava, dodajući da se priča nastavlja do danas. Direktor Kancelarije za KiM
Marko Đurić je rekao da KiM nije bilo čija kolonija, kako je ocijenjeno tokom diskusije u njemačkom parlamentu, već da je neotuđivi dio teritorije Srbije.
– Zahvalni smo poslanicima Bundestaga na ispoljenom interesovanju za stanje u našoj južnoj pokrajini, i ne isključujemo mogućnost da Narodna Skupština Srbije u jednom trenutku otvori debatu o Šlezvig-Holštajnu ili nekoj drugoj njemačkoj pokrajini, navedeno je u saopštenju direktora Kancelarije za KiM.
Predsjednik Sjeverne Makedonije
Stevo Pendarovski protivi se ideji korekcije granica između Beograda i Prištine, jer smatra da bi takvo rješenje imalo štetne posledice na region i da bi ugrozilo sav napredak koji je ostvaren u poslednjih 20 godina.
U kabinetu predsjednika Sjeverne Makedonije prištinskoj Gazeti ekspres rekli su da Pendarovski istovremeno podržava napore SAD i EU da dođe do napretka u dijalogu Beograda i Prištine i da se zalaže za kompromisni sporazum koji ima snažnu međunarodnu garanciju i doprinosi stabilnosti.
Pitanje korekcije granica i razmjene teritorija vratilo se u centar pažnje nakon intervjua sa visokim predstavnikom EU
Žozepom Boreljom, koji se nije usprotivio ideji promjene granica uz napomenu da Kosovo i Srbija odlučuju o onome oko čega će se dogovoriti, a ne Brisel.
– Predsjednik Pendarovski vjeruje da rješenja koja mogu dovesti do promjene granica i razmjene teritorija i ljudi mogu imati štetan uticaj na region i štetno uticati na sveobuhvatne napore koji se ulažu u postkonfliktni oporavak regiona i izgradnju održivih multietničkih društava, rekla je za Gazetu predstavnica kabineta predsjednika Sjeverne Makedonije
Biljana Radeva.
M.Nj.
Ne bih prijetio ili se fizički sukobio sa Vučićem– Ja nisam onaj koji bi prijetio ili se fizički sukobio sa predsjednikom Srbije, izjavio je, između ostalog, predsjednik tzv. Kosova
Hašim Tači, na pitanje u emisiji „Opinion” da li postoji pozitivna hemija između njega i
Aleksandra Vučića. Napominjuci da su se kosovski lideri ranije sastajali sa srpskim liderima, Tači je rekao da se ne boji suočavanja sa bilo kim iz Srbije.
– Odranije, kao premijer zemlje, a sada kao predsjednik Kosova, zastupam nezavisnu i suverenu državu. Nisam ja neko ko bi prijetio ili imao fizički sukob sa predsjednikom Srbije. Vodili smo dijaloge, pobijedili smo u diplomatskim bitkama i u Rambujeu i u Beču, kada smo proglasili nezavisnost Kosova, a 2013. godine Briselski sporazum je učinio da obnovimo suverenitet na sjeveru Mitrovice.