Uvođenjem raznih ograničenja, Vlada Srbije uspjela je da dva talasa epidemije Kovida-19 u aprilu i julu zadrži na nivou kojim je moglo da se relativno dobro upravlja, ali su i ekonomija i društvo pretrpjeli značajne posledice, navodi se u izvještaju Programa Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP).

Ova agencija Ujedinjenih nacija procjenjuje da su privreda i društvo pokazali otpornost „jer su u kratkom roku uspjeli da se povrate“, ali primjećuje da je do sada izgubljeno 94.100 radnih mjesta, dok je u drugom kvartalu broj ukupnih radnih sati tokom nedjelje opao je za 7,5 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Kao neposrednu reakciju na krizu, u martu su otpušteni uglavnom muškarci (58.400 muškaraca, a 2.500 žena) dok je u drugom kvartalu situacija bila obrnuta – posao je izgubilo 34.700 žena, dok je zaposleno 1.500 muškaraca više. UNDP ovu razliku objašnjava podatkom da su muškarci većina u poslovnom i infrastrukturnom sektoru dok žena ima više u zdravstvu i obrazovanju.

Kriza je povećala i procenat ugroženog stanovništva koje će ostati bez posla ako se kriza nastavi – prije epidemije taj postotak je bio 31 odsto, a sada 35 odsto.

– Domaćinstva su uspjela da se snađu tokom krize raznim strategijama i zahvaljujući podršci zajednice, ali nije jasno koliko dugo mogu da izdrže sa tim rezervama, piše u izvještaju.

Vlada Srbije i Narodna banka pohvaljene su zbog brzih i efikasnih fiskalnih i monetarnih mjera tokom prvog talasa, ali UNDP primjećuje da te mjere, osim podjele pomoći od stotinu eura, nisu došle do svih siromašnih i ugroženih i nisu uključile podsticaje za prioritete u oblasti životne sredine. Naročito su ugroženi neformalni radnici, mali poljoprivrednici, porodice sa djecom, samohrani roditelji, djeca, stari i ljudi koji žive u nehigijenskih naseljima (posebno Romi). Anketa među Romima koji prikupljaju otpad pokazala je da je polovina njih imala teškoće da tokom vanrednog stanja obezbijedi osnovne potrebe ali i da je jednokratna pomoć od 100 eura došla do 94 odsto njih.

Navodi se i da su prihodi 50 odsto porodica sa djecom opali tokom krize, a da su neplanirani izdaci povećani i da u nekim slučajevima čine četvrtinu mjesečnih prihoda tih porodica.

– Put društvenog i ekonomskog oporavka u narednim godinama veoma je neizvjestan. Ako se pandemija nastavi, može se očekivati i nastavak pada, tvrde analitičari Ujedinjenih nacija i preporučuju da Srbija iskoristi priliku da se okrene „zelenoj ekonomiji“ i više ulaže u zdravstvo, informatičko obrazovanje i zaštitu životne sredine.

Navode i da je ova kriza pokazala da postoji potreba za boljim i fleksibilnijim mehanizmima vlasti i institucionalnim kapacitetima, i na lokalnom i na centralnom nivou.

Što se privrede tiče, najviše su tokom vanrednog stanja bile ugrožene male i srednje firme ali su one pokazale da mogu i brzo da se prilagode novonastaloj situaciji. Svaka peta firma morala je da gotovo sasvim obustavi rad, dok je skoro polovina značajno smanjila kapacitete. Firme srednje veličine pokazale su najveću otpornost na krizu – bile su dovoljno male da mogu da promijene način poslovanja, ali su imale i kapacitet, strukturu i resurse slične velikim kompanijama koje su im pomogle da privuku finansijska sredstva. S druge strane, velike kompanije zbog svoje rigidnosti sporo su se prilagođavale izmijenjenim okolnostima. Na nivou sektora, najviše su bili pogođeni oni koji zavise od putovanja, a najmanje poljoprivreda i prehrambrena industrija.

Vladimir Radomirović

---

Više od 60 odsto mladih negativno razmišlja o budućnosti
Čak 62 odsto mladih reklo je da ima negativne misli i osjećanja o svojoj budućnosti poslije epidemije, pokazalo je istraživanje Unicefa u Srbiji. Mladi razumiju da će za posao ubuduće biti neophodno da budu fleksibilni i prilagodljivi, ali je najveća prepreka za to nedostatak znanja, naročito u oblasti preduzetništva, manjak finansijske podrške i manjak kontakata koji se smatraju neophodnim za uspjeh na tržištu rada.
– Ako se nastavi pad ekonomije, uz smanjenje mogućnosti za zaposlenje i sa mijenjanjem samog tržišta, mladima će biti potrebna podrška da se prilagode promjenama u ekonomskom okruženju, piše u izvještaju.