Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Saslušaće Golubovića, Lazovića, Koprivicu i Katnića * Odbačene 53 prijave za izbornu krađu * Klikovac preuranjeno odbacila prijavu protiv Brajovića * Fond PIO da odgovori gdje je otišlo 5,8 miliona * Saslušaće Golubovića, Lazovića, Koprivicu i Katnića * Pismo podrške * Pravni sporazum
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 21-08-2018

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
BORIS RAONIĆ, ČELNIK GRAĐANSKE ALIJANSE:
Atmosfera na poslednjim izborima nije bila demokratska.

Vic Dana :)

N/A







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav
Pravni sporazum Zabrinjavajuće su poslednje izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Kosova Hašima Tačija da će dijalog Beograda i Prištine obuhvatiti i mogućnost razgraničenja sa Albancima, odnosno korekciju granica između Srbije i Kosova
Dan - novi portal
-Piše: Nik Gašaj

Kao što je poznato, poslije krvavog raspada bivše SFRJ, federalne jedinice Jugoslavije su se odvojile i formirale svoje posebne samostalne i suverene države. I Kosovo se odvojilo i proglasilo samostalnost. Treba se podsjetiti da je Kosovo bilo dio jugoslovenskog federalizma, da je participiralo u svim federalnim državnim organima, da je između ostalog imalo i člana Predsjedništva SFRJ, kao kolektivnog šefa jugoslovenske države, dakle i Kosovo jednako kao i sve druge jedinice jugoslovenske države.
Kosovo je kao samostalnu i suverenu državu priznalo 116 država u svijetu, među njima i velike sile, kao što su: SAD, Njemačka, Velika Britanija, Francuska, itd. Takođe, treba istaći, da je Međunarodni sud pravde u Hagu, po zahtjevu Srbije da ispita zakonitost međunarodnog prava o proglašenju nezavisnosti Kosova, donio odluku, u julu 2010. godine, u kojoj se navodi „da se proglašenjem nezavisnosti Kosova nije kršilo međunarodno pravo”.
Nakon raspada bivše (avnojske) Jugoslavije, novonastale države na tlu stare Jugoslavije su se međusobno priznavale kao samostalne i suverene države. Kosovo su priznali: Slovenija, Hrvatska, Crna Gora i Makedonija, dok Srbija i Bosna i Hercegovina još nisu. Dalje, i Srbija i Kosovo se zalažu za evropske integracije. Ali, EU ima utvrđene kriterijume o prijemu novih članica u svoje redove. Pored vladavine prava, razvoja demokratije i zaštite manjinskih prava, EU traži i normalizaciju odnosa između Srbije i Kosova. S tim u vezi odavno je uspostavljen dijalog između Beograda i Prištine, uz pomoć i posredovanje predstavnika EU, koji treba da rezultira obavezujućim pravnim sporazumom o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova, a što podrazumijeva i njihovo međusobno priznavanje. U političkom smislu to bi se moglo nazvati i istorijskim sporazumom o normalizaciji srpsko-albanskih odnosa. A to bi značilo da se trajno i zauvijek zatvara jedno otvoreno pitanje ili poglavlje u njihovim međusobnim odnosima, kao i da se Srbija i Kosovo okreću evropskim vrijednostima i evropskoj budućnosti, tj. progresu i prosperitetu njihovih država i naroda. Time bi uvjerili i dokazali široj demokratskoj javnosti u regionu, Evropi i svijetu da imaju demokratski kapacitet, racionalnost i mudrost da rješavaju i teška pitanja kao nasleđe prošlosti. To bi pozdravio čitav demokratski i civilizovani svijet.
Dobrica Ćosić je u svom intervjuu za „Nedeljnik‘‘ poručio „da je Kosovo izgubljeno i da Srbija više na Kosovo ne smije da izgubi ni atom snage”.
Zatim, treba navesti i riječi predsjednika Srpske akademije nauka i ujmjetnosti Vladimira Kostića, koji je istakao: „Neko ovom narodu mora da kaže da Kosovo više nije de fakto niti de jure u našim rukama. Treba dostojanstveno napustiti Kosovo... Ali se u Srbiji odigrava „Kosovo 2” gdje desetine hiljada mladih poslednjih 30 godina u tihom egzodusu odlazi iz Srbije. Znamo li kolika je ta rana?”.
Međutim, kosovsko pitanje i položaj kosovskih Srba odavno su politički instrumentalizovani i služe u političke svrhe, odnosno u borbi za vlast u Srbiji i u Crnoj Gori. Sjetimo se devedesetih godina- u takozvanoj antibirokratskoj revoluciji u Crnoj Gori po pitanju Kosova smijenjena je legitimna vlast i na njeno mjesto je došla druga, nelegitimna vlast s ulice, kako bi navodno zaštitila srpske nacionalne interese. To potvrđuju i riječi, bivšeg predsjednika Srbije Tadića, koji je u emisiji Televizije Hrvatske u Zagrebu rekao: „Svi znamo da je Kosovo izgubljeno i da više nije dio Srbije, ali ko će to od političara reći narodu, a da time ne izgubi vlast? Dakle, preko Kosova i kosovskih Srba iscrpljuje se politička snaga na izborima. To pitanje je aktuelno i danas za političku poziciju i opoziciju u Srbiji, ali i za neke političke snage u Crnoj Gori. Dakle, uglavnom se u tome ogleda dušebrižništvo za Kosovo i kosovske Srbe.
Takođe, zabrinjavajuće su poslednje izjave predsjednika Srbije Aleksandra Vučića i predsjednika Kosova Hašima Tačija da će dijalog Beograda i Prištine obuhvatiti i mogućnost razgraničenja sa Albancima, odnosno korekciju granica između Srbije i Kosova - jedan termin koji podrazumijeva promjenu granica i razmjenu teritorija, a ne jednostavno demarkaciju kao što je bilo u poslednje vrijeme između Crne Gore i Kosova. Smatram da je to veoma opasna ideja, jer predstavlja „igru sa vatrom“. Naime, to bi proizvelo etnička čišćenja, iseljavanja i ljudski humanitarni egzodus i moguće međuetničke konflikte.
To bi, u stvari, legitimisalo novi princip - podjelu država na zapadnom Balkanu po etničkim osnovama.To bi podrazumijevalo legitimnost nacionalne homogenizacije u čitavom regionu. Nakon Kosova, talas teritorijalnih dezintegracionih tendencija mogao bi da se proširi u širem regionu. Dakle, nova balkanizacija Balkana otvorila bi nove konflikte i krvoprolića. O tome moraju voditi računa i Vašington i Brisel. Jer, nažalost, to ne vide neki lokalni lideri zapadnog Balkana opsjednuti brigom za očuvanje vlasti.
Dosad je politika Sjedinjenih Američkih Država i Evropske unije bila veoma jasna: granice stare Jugoslavije moraju ostati za novoformirane države. Upravo unutar njih se moraju tražiti i regulisati sva rješenja pravno-političkog sistema. Jer igra s granicama i podjelama na Balkanu bila je opasna na početku devedesetih godina i ostala je takva do današnjih dana.
Finalni dijalog Beograda i Prištine i sporazum koji treba da se postigne ne treba da da bude sporazum koji bi stvarao više problema nego što će ih riješiti. Ne treba se vraćati u prošlost. No, mora se jednom zauvijek reći zbogom konfliktu na Balkanu, a naročito na Kosovu. S tim u vezi, između Beograda i Prištine mora se postići sporazum koji će biti primjenljiv i dugoročan i koji će doprinijeti stabilnosti na Kosovu i u regionu. Svaki budući sporazum mora da obezbijedi sigurnost i mir za sve građane i nacionalne manjine, za kosovske Srbe i Srpsku pravoslavnu crkvu na Kosovu. Nacionalnoj srpskoj zajednici, ali i drugim nacionalnim manjinama na Kosovu, sporazumom se mora garantovati zaštita manjinskih prava u skladu sa međunarodnim standardima. U okviru toga, može se razmatrati i kulturna autonomija, odnosno neki model manjinske samouprave srpske nacionalne zajednice na Kosovu, koja bi imala određen opseg ovlašćenja i utvrđena pitanja o zaštiti i ostvarivanju manjinskih prava srpske nacionalne zajednice na Kosovu, a za čiju će se realizaciju starati nadležni organi Kosova i međunarodne zajednice.
(Autor je politikolog)

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"