- Autor: Bernd Johan

Nigde drugdje u Evropi se politički zaokret na demokratski način ne sprovodi tako brzo i energično kao u Ukrajini. Tamo je na izborima smijenjena stara i nepopularna elita, i to nije dovelo samo do smjene generacija, već je promijenilo i partijsku scenu.

Pokretačka snaga tog procesa su ljudi u Ukrajini. Oni više ne vjeruju starim grupacijama. Zato je oko polovine birača glasalo za nove stranke i time za radikalno nov početak. Stare snage i njihove partije su kažnjene.

Glasovi još nisu sasvim prebrojani – to će trajati još neko vrijeme. A pošto se polovina parlamenta sastavlja na osnovu glasova za pojedine stranke, a drugu polovinu čine direktno izabrani kandidati, potrajaće i dok se ne bude vidjelo kako će definitivno izgledati odnos političkih snaga.

No, već sada je jasno da je pobjedu odnijela novoosnovana stranka „Sluga naroda“ predsjednika Vladimira Zelenskog. Moguće je da će doći i do apsolutne većine, ali će u svakom slučaju predvoditi Vladu.

Bivši komičar i televizijska zvijezda Zelenski ovim se nadovezao na meteorski uspjeh na predsjedničkim izborima. Tačno je i da je izlaznost bila niska; razlog je najvjerovatnije prijevremeno održavanje izbora usred ljetnjih odmora.

Gotovo svi kandidati sa liste „Sluga naroda“ koji su osvojili mandate u parlamentu – nepoznati su. To im je slaba tačka: nedostaje im političko iskustvo. No, birači kao da su baš u tome vidjeli prednost: novi ljudi bi trebalo da unesu svježinu u parlament. U demokratiji se to zove novi početak.

Zanimljivo je da je pored „Sluge naroda“ još jedna tek osnovana partija prešla cenzus od pet odsto i uspjela da uđe u Vrhovnu radu. To je „Glas“ popularnog ukrajinskog rok-muzičara Svjatoslava Vakarčuka.

Gubitnici na ovim izborima su predstavnici stare političke kaste. U njih spada proruska „Opoziciona platforma – za život“ oligarha Viktora Medvedčuka koji je pred izbore demonstrativno išao u posjetu šefu Kremlja Vladimiru Putinu. Medvedčuk je najtješnje povezan s Putinom. Njegova stranka će sa nešto više od deset odsto glasova biti druga po snazi u novom parlamentu. Ali, od nekadašnje snage te proruske grupacije nije ostalo mnogo. Slab rezultat pokazuje koliko je agresivna politika Putina prema Ukrajini oslabila tamošnji proruski tabor.

Gubitnici su i Julija Timošenko sa svojom strankom „Otadžbina“, kao i stranka „Evropska solidarnost“ bivšeg predsjednika Petra Porošenka. Za Porošenka je ovaj poraz bio posebno gorak – za njegovu stranku nije glasao ni svaki deseti birač. Zbog slabog rezultata neće moći da predvodi jaku opoziciju kao što je najavio.

Radikalne snage na ovim izborima nisu imale bitnu ulogu. Nisu tačni navodi ruske propagande da su na ovim izborima desnoradikalne i fašističke grupe bile uspješne kao što je to bio slučaj 2014.

Zelenski će se tek sada naći na pravoj probi. On prije svega mora da u saradnji sa parlamentom pokaže rezultate političkog rada. U to spadaju rješenja konflikta sa Rusijom i separatistima u Donbasu, ali i odlučni koraci u borbi protiv korupcije i nepotizma među ukrajinskim oligarsima. To ne očekuju samo birači, već i partneri Ukrajine u Evropi.

www.dw.com

---