Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Milo sakrio firmu sa Rašidom, državni organi saučesnici * Sa računa skinute 304 hiljade * Nećemo podržati proteste DF-a * Izručen Mario Milošević * DPS stvara nove partije * SAD žele da EU izbace iz igre oko pitanja KiM * Osvijetliti značaj i značenje svih ljepota Crne Gore
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 06-11-2019

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Radoman Gogić, bivši funkcioner SNP-a:
– Godine koje sam zajedno s velikim brojem čestitih Pljevljaka uložio u napredak SNP-a ne daju mi za pravo da ćutim.

Vic Dana :)

Mali Mujica utrči u kuhinju i s vrata viče Fati:
- Mamo, mamo, eno se babo opet napio!
Fata ga ljutito upita:
- Kako znaš, bolan?
Mujica se nasmije:
- Eno ga u kupat'lu, opet brije ogledalo!



Galami nastavnik na Muju:
- Znaš li ti Mujo da je Abraham Linkoln u tvojim godinama bio odličan učenik?
A Mujo će:
- A znate li vi nastavniče da je Abraham Linkoln u vašim godinama bio predsjednik Amerike.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav - datum: 2019-11-04 ZIDANJE SKADRA
Parlamentarizam
Parlamentarizam Sudbina i priroda njene zemlje učinili su Crnu Goru, taj bastion srpske slobode, ponosnom i nesrećnom istovremeno
- Piše: Čedomir Antić

Zvanična Crna Gora obilježila je prije nekoliko dana, 31. oktobra, jubilarnih 113 godina otkako je slovom Ustava postala parlamentarna država. Jedan režim koji je „prelomio mozak“ i „promijenio...“ – što kaže ona u političara maskirana pandurina – „... civilizaciju“, usuđuje se da govori o kontinuitetima.

Pitam crnogorske režimlije i njihove najamnike: koliko u Evropi ima država u kojima hapse narodne poslanike? Koliko, Brozove pandurčine i rušioci kapele na Lovćenu, ima država u demokratskom svijetu, u kojima je polovina naroda obespravljena i progonjena? U koliko država jedan pas rata i drugar narkosa iz susjedne države uspijeva da se održi na vlasti više od jednog mandata i izbjegne sukcesivnu doživotnu robiju? U koliko država prvi čovjek vlasti još ima slobodu da se ljuti što ga kao dokazanog milionera i vlasnika sata vrijednog 100.000 eura, opozicija naziva lopovom? Još im, nesreća jedna, sa uzvišene skupštinske govornice dobacuje kako su kreteni. Ne zna, Bog mu dao zdravlje u mjeri u kojoj mu je uskratio moral i ljudskost, da je riječ o dijagnozi i da tim svojim prostačkim neznanjem kalja sveto mjesto parlamenta koji u Crnoj Gori jeste šminka i štaka, ali ipak samo njegovim oslobođenjem narod, bez krvavog ustanka i trajno štetne osvete, može da u budućnosti vidi slobodu i istinsku demokratiju.

Sudbina i priroda njene zemlje učinili su Crnu Goru, taj bastion srpske slobode, ponosnom i nesrećnom istovremeno. Omogućili su joj da sačuva iskru narodne slobode i postojanje srednjovjekovne slave. Donijeli su joj siromaštvo i državu u kojoj je teško uspostaviti demokratiju. Upravo zato, dok je Srbija u kojoj je tokom 19. vijeka živjelo više ljudi čiji su djedovi rođeni u oblastima današnje Crne Gore nego u današnjem „milostanu” postala parlamentarna država donošem Zakona o Narodnoj skupštini 1858. godine, u Crnoj Gori je ova ustanova zaista uspostavljena tek 1906. godine. Kneževina Crna Gora bila je poslednja država Evrope koja je dobila ustav. Kaže onaj barski ljetopisac Milan Šćekić, koji nije smio da se sučeli sa mnom na Radio Beogradu nego se sakrio iza Šerba Rastodera, kako je Crna Gora zapravo bila pretposlednja ustavna država kontinenta pošto je, zaboga, Osmansko carstvo dobilo ustav nešto kasnije. Međutim, ja to razumijem, teško je genijima vratiti se na osnovne studije i doznati kako je u Carigradu prvi ustav donesen 1876. godine.

Za razliku od Kneževine Crne Gore, u čijim je udžbenicima stajalo kako knjaz i gospodar vlada, a u tome mu samo „pomažu“ vlada i skupština, u Kneževini Srbiji je 1859. Svetoandrejska skupština preuzela vlast i vladala je državom sve dok se knez Miloš nije vratio iz progonstva. U Srbiji je skupština počela da donosi budžete slovom Svetoduhovskog ustava iz 1869. godine. Narodna radikalna stranka je osamdesetih godina ušla u sukob sa samovlasnim kraljem Milanom, protiv njega je podigla bunu na istoku zemlje, a konačno je 1888. uspjela da dobije ustav po kome su vlade birane u Narodnoj skupštini. Upravo zato je svrgavanje kralja Nikole, velikog Srbina i crnogorskog vladara, bilo korak naprijed. Zato je Velika narodna skupština srpskog naroda Crne Gore iz 1918., zajedno sa svojih desetak muslimanskih i arbanaških poslanika, bila, sa svim objektivnim manama i greškama, zlatno doba demokratije u Crnoj Gori.

Gdje će Crna Gora doći ako razni tirani selektivno i netačno tumače njenu prošlost? Kako razumjeti crnogorski parlamentarizam ako ga ne posmatramo dvostrano, preko onoga ko ga je nevoljno i lijevom rukom dozvolio i onih stotina školovanih mladih rodoljublja, koji su sa Beogradskog univerziteta donijeli plamen demokratije i pridružili ga vatri slobode. Da li su na obilježavanju spomenuli slavne crnogorske borce za demokratiju, a na prvom mjestu Marka Dakovića? Nisu, naravno, pošto je milogrcima najvažnija njihova vlast, a sve što je srpsko podsjeća ih na istorijsko utemeljenje Crne Gore prije njih i na demokratiju na koju građani Crne Gore svih nacionalnosti imaju neotuđivo pravo.

Zamislite da u Britaniji obilježavaju godišnjicu parlamentarizma sjećajući se samo Jovana Bez Zemlje, Džejmsa Drugog i protivnika parlamentarne reforme iz 1832. godine? Godišnjicu parlamentarizma slave oni koji imaju političke zatvorenike i osuđenike montiranih procesa?! Parlamentarizam spominju oni koji su se poslije svega dva skupštinmska mandata odrekli crnogorskog jezika i tridesetdvoslovnog pisma i vratili se srpskoj latinici?! Oni koji su vlast zasnovali na komunističkom totalitarizmu, od koga su napravili otklon samo kada su se zbog šverca i američkog novca posvađali sa Slobodanom Miloševićem.

(Autor je istoričar i predsjednik Naprednog kluba)




Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"