-Autor: Vladimir Gligorov

Za razliku od parlamentarnih demokratija, pogotovo u Evropi, izborne kampanje u Americi traju veoma dugo. Kako se poslanici u Predstavničkom domu biraju svake dvije godine, predsjednička kampanja traje praktično dvije godine. Jer se iz izbora u sredini predsjedničkog mandata može zaključiti i koji bi mogli biti kandidati za predsjednika, a i kako stoji stvar s popularnošću predsjednika ukoliko je riječ o izborima za njegov drugi mandat. Uz to, partijama je potrebno mnogo vremena da izaberu svoje kandidate jer o tome odlučuju partijski i drugi glasači u 50 država američke federacije. Ovo je važno jer se predsjednik bira posredno, dakle glasovima elektora koji se biraju u državama. U poslednje vrijeme izabrani predsjednik često nema većinu glasača na svojoj strani, ali ima većinu elektorskih glasova. Što je bio slučaj i sa izborom Donalda Trampa.

Tako da kada se kaže da su ostala još tri mjeseca i još nekoliko nedjelja do sledećih izbora, to bi bilo dovoljno vremena u parlamentarnim demokratijama, ali je to relativno kratko vrijeme u Americi. Tako da bi već sada trebalo da imamo relativno jasnu predstavu koji su izgledi dvojice kandidata, kao i kako će se završiti izbori za Predstavnički dom i za Senat (bira se trećina članova jer im je mandat šestogodišnji). I mada će partije, Demokratska i Republikanska, tek izabrati svoje kandidate za predsjednika, poznato je da će to biti gospoda Tramp i Bajden. Ko će pobijediti?

Izbori su prvog utorka poslije prvog ponedjeljka u novembru, a svaki drugi izbori su izbori za drugi mandat predsjednika. Tako da je poređenje predstojećih izbora sa izborima 2016. neadekvatno.

Ovi izbori će, po prirodi stvari, odgovoriti na pitanje da li je predsjednik Tramp ispunio očekivanja glasača ili nije. Prije četiri godine gospođa Klinton bila je u sličnom položaju, jer dok je bila tek senator i državni sekretar, zbog muža koji je bio predsjednik i zbog dugog prisustva u politici, izbori su gotovo bili referendum o gospođi Klinton. I ona je izgubila, mada je osvojila značajno više glasova od gospodina Trampa.

Sada dolazi na red referendum o predsjedniku Trampu. Zaista, njegov protivkandidat Bajden bio je potpredsjednik kod Baraka Obame i gotovo vječni senator. Ali svejedno, Trampu nije jednostavno da ove izbore preokrene u referendum o Bajdenu, a o ideji da bi oni mogli biti referendum o predsjedniku Obami da i ne govorimo. Čak i kada bi to nekako moglo da se nametne javnosti, Obama je znatno popularniji od Trampa, tako da se na taj način ne mogu dobiti izbori.

Dakle, ako će ovi izbori biti referendum o prvom mandatu predsjednika Trampa, najvažniji podatak iz istraživanja o javnom mnjenju tri i kusur mjeseca pred izbore jeste koliko su glasači zadovoljni Trampom. Obično se smatra da ni 40 odsto nije dovoljno, a Trampova popularnost je u ovom času manja od toga. Na osnovu toga moglo bi se reći da predsjednik Tramp u ovom času gubi izbore. Uz to, kao što sam već rekao, eventualna kampanja da se umanji popularnost gospodina Bajdena nema mnogo smisla ukoliko se ne popravi popularnost predsjednika Trampa. Jer se glasa o njegovom prvom mandatu, a većina nije zadovoljna.

Iz ovoga slijedi da nema mnogo smisla polagati nade u to da će se u javnim debatama pokazati da je Bajden nekvalifikovan za posao predsjednika ukoliko su glasači već ocijenili da predsjednik Tramp ne zadovoljava na tom poslu. Bajden je poznat po gafovima, ali to nije ništa novo i teško je vezati ih za njegove godine – a on zaista i jeste u poodmakloj dobi – jer ih je on pravio manje-više otkad je u politici. Uz to, Bajden je ljudima simpatičan jer je nekako običan i pristojan. Što se nikako ne može reći za Trampa.

Ovo poslednje je važno tamo gdje je važno, a to su države u kojima bi glasači mogli da odu na obje strane. Recimo, nije mnogo važno što će Bajden dobiti veliku većinu glasova u Njujorku ili u Kaliforniji jer na te glasove Tramp ne računa. Ali glasovi u deindustrijalizovanim državama u srednjoj Americi i na Floridi su odlučujući. Bajdena doživljavaju kao svoga demokratski glasači koji su napustili gospođu Klinton prije četiri godine. A na Floridi su važni glasovi Latinoamerikanaca i starijih, kojima bi Bajden morao biti bliži, posebno kada se uzme u obzir teška epidemijska slika u toj državi.

Tako da je u ovom času teško vidjeti kako bi Tramp mogao da pobijedi na novembarskim izborima. Dodatni će problem imati ukoliko, kao što je izgleda sve vjerovatnije, republikanci rizikuju da izgube većinu u Senatu ako svoju kandidaturu vežu za Trampov uspjeh na izbornom referendumu o dostignućima njegovog prvog mandata. Bilo bi potrebno ili da se privreda nevjerovatno oporavi u preostalih nekoliko mjeseci, a da se društveni sukobi do te mjere povećaju da glasači u promjeni predsjednika i senatske većine vide izvor nesigurnosti, pa da glasaju za Trampa i republikance. Predsjednički dom će, po svemu sudeći, ostati u rukama demokrata. Uzeto sve zajedno, novembar će biti mjesec promjena u Americi.

Peščanik.net

---