Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
Da bi se formirala Vlada, mora se podnijeti žrtva * Edinovi partneri mogu da se zaduže pet miliona * Sudski troškovi koštali policiju 1,83 miliona * Brajović osumnjičen za pripremanje pet atentata * Fila: Da nije politike, crkve bi se već dogovorile * Nova vlast može da očisti birački spisak * Za nedjelju dana zaraženo dva miliona
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 23-09-2020

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Dragan Šoć, pravnik:
Još se nije desilo da predsjednik odbije da proglasi zakon koji je usvojen i nema razloga da se to ni sada desi. Eventualno inaćenje Đukanovića omogućilo bi pokretanje postupka za njegovo razrješenje.

Vic Dana :)

Došle dvije babe u kineski restoran i naručile neko jelo.
Poslije nekog vremena, konobar im donosi naručeno a između ostalog i štapiće za jelo.
Babe se pogledaše međusobno pa se jedna obrati konobaru:
– Ali sinko, mi smo došle da jedemo, a ne da štrikamo!


Mali Perica se spremio da izađe u grad, pa pita oca: - Tata, imaš li para?
Otac mu odgovori: - Ja imam, ne sjekiraj se ti za mene.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Stav
Tragom jednog proglasa Mitropolit Amfilohije je sa svojim sveštenstvom od prvog dana zidao slobodu vjere i slobodu duha, kao i carstvo pravde i život razuma u narodu. I to je bio njegov proglas budućeg zakona o vjerskim zajednicama i slobodi vjeroispovijesti
Dan - novi portal
-Piše: Krsto J. Pejović

Krajem 60-ih godina prošlog vijeka, držeći predavanje studentima prve godine Pravnog fakulteta u Beogradu na temu kodifikacije, čuveni profesor dr Radomir Lukić naveo je kao eklatantan primjer Proglas knjaza Nikole, koji je bio posvećen objavljivanju Imovinskog zakonika za Knjaževinu Crnu Goru. Uvodeći u život Imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru, prof. Lukić je studentima kazao da se knjaz Nikola prvo obratio riječima građanima i to „pred ovim Zakonom da umakne svačija volja, i neka se čuje samo volja njegova, volja Zakona. Iz njega nek se razlijeva pravda na sve one koji pravo čine, a nek se pod snagom njegovom krše i lome svi oni koji mu se opiru i koji krivo čine”. Nadalje, profesor Lukić je pored ostalog naveo i ostatak proglasa da: „od svih vlasti, a naročito sudija, najstrožije zahtijevam, da su strogi i savjesni vršioci zakona i da u primjeni zakonskih određenja ne gledaju ko je ko, ni ko se kako zove, ni kog je roda i plemena, ni koji položaj zauzima, ni kojim se krstom krsti”. Dodao je na kraju da su riječi Proglasa knjaza Nikole primjer za pravnu enciklopediju.

U ovom obraćanju dati su nesporno i neizostavno sudska nepristrasnost, pravda, pravnost, pravna sigurnost, pravilnost i pravna jednakost. Ovaj proglas je faktički obrazac o principima vladavine prava, sudske samostalnosti i zakonitosti. Ovim proglasom je dato načelo jednakosti prava za sve, bilo da Zakonik štiti ili kažnjava. Dakle, princip jednakosti nije lišen smisla značenja. Ovdje je, pored ostalog, i pravna demokratija izložena na orginalan način, i tu atribut pravne sigurnosti nije samoizvedena ideja. Ovaj proglas nije samo deklarativan, već pravna tvorevina društvenog života. Ovom proglasu nije potrebno nikakvo tumačenje. Tu je obaveza prava dovedena do savršenstva. Treba takođe reći da ovaj proglas nije korijen već platforma pravne sigurnosti. Knjaz Nikola je ovim proglasom obznanio sve vrijednosti pravne zaštite koje „nosi” Imovinski zakonik za Knjaževinu Crnu Goru. Iz njegovog proglasa vidi se sva moć pravde data u Zakoniku. Ne samo normom Imovinskog zakonika, već i proglasom, suzbijen je svaki čovjekov egoizam. Inače, valja podsjetiti da je knjaz Nikola kao francuski đak znao da društvene nauke predstavljaju pobjedu ljudskog uma, pa otuda nije čudo što je ovakva njegova objava stavljena u primjeni Imovinskog zakonika, jer je on dobro znao da Code civil Francuske, koji jeste dio kulturne pravne baštine, sadrži član koji glasi da sudija koji ne zna da primijeni normu ili istakne da mu norma nije jasna, gubi svoju funkciju, odnosno dužnost. Proglasom knjaz Nikola je samo ovjekovječio ono što je istaknuti istorik južnoslovenskog prava Valtazar Bogišić (1834-1908), izučavajući pravne običaje koji žive u narodu, saglasno uslovima sopstvene sredine pretočio u remek djelo pravne doktrine. To je samo bila verifikacija određenog stanja običajnih normi koje su se vjekovima taložile, i na kraju, kroz Zakonik dobile naučnu verifikaciju.

Kamo sreće da je Zakon o vjerskim zajednicama i slobodi vjeroispovijesti pratio i približno ovakav proglas, pa bilo to od struke ili nauke. Naprotiv, rješenja koje daje pomenuti zakon pokazala su se kao „pravne ludorije”. Proglas ovog neprimjerenog projekta pravne nesigurnosti dao je prevashodno mitropolit Amfilohije sa svojim sveštenstvom i većinskim narodom pravoslavne Crne Gore. Taj proglas je imao svoju dubinu i njegove riječi ostale su trajne. Prava je katastrofa kad neko piše zakon, a da tu materiju ne poznaje, odnosno, da bar ne zna etimološko značenje riječi Bog. Čitajući taj nehrišćanski i antivjerski zakon, da se zaključiti da su autori projekta bili izgubili dužnost da misle o Bogu. Ima se utisak da nisu bili kadri ni da vide šta je sporno u ovom, nazovi zakonu, odnosno, što je neispravno. Ne samo Mitropolija crnogorsko - primorska Srpske pravoslavne crkve, već i pretežan dio građana Crne Gore, uvidjeli su koliko su ugažena vjerska prava i slobode. Tvorci zakona su zaboravili na riječi Milovana Vitezovića da je „vrijeme sudija sudijama”. Takođe, podsjetimo da su litije iskazale osjećanje nedovoljnosti Zakona o vjeskim zajednicama i vjerskim slobodama, i nova vlast stoga mora poći od stanja da zakon za svakog mora biti pravičan i da nikoga ne ugrožava, posebno ne Crkvu i ne Boga, mada Boga nije niko uspio ugroziti. Uskraćivanje slobode vjeroispovijesti ne smije podrazumijevati podaničko pravo prema vlasti. Ne zaboravimo da je čovjek iznutra determinisan samo od Boga. Inače, mitropolit Amfilohije je sa svojim sveštenstvom od prvog dana zidao slobodu vjere i slobodu duha, kao i carstvo pravde i život razuma u narodu. I to je bio njegov proglas budućeg zakona o vjerskim zajednicama i slobodi vjeroispovijesti. Same litije su, pored ostalog, bile dokaz da se pravoslavlje ne iskorjenjuje iz života.


Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Uslovi korišćenja

Svako neovlašćeno korišćenje sadržaja štampanog i on-line izdanja Dana kažnjivo je i vlasnik prava shodno Zakonu o autorskim i srodnim pravima ima pravo na zaštitu od istog, kao i na naknadu štete prouzrokovane takvim radnjama. Zabranjeno je svako objavljivanje, modifikovanje, kopiranje, štampanje, reprodukovanje, distribuiranje ili na drugi način javno prikazivanje podataka, tekstova, fotografija i informacija iz naših izdanja, bez pisane saglasnosti Jumedia Mont doo.

MARKETING
loading...
Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"