Njemački policajci zaustavili su na prelazu Frajlasing troje sirijskih izbjeglica kojima su pregledali papire, a na stotine njemačkih policajaca mobilisano je da bi sprovodili kontrolu granice, saopštio je portparol njemačke federalne policije, prenosi Tanjug.
Ministar unutrašnjih poslova njemačke pokrajine Bavarske Joakim Herman izjavio je da bi privremene granične kontrole mogle da ostanu na snazi „najmanje nekoliko nedjelja” zbog masovnog priliva izbjeglica.
„Moramo da uspostavimo stroge kontrole, jer smo shvatili u poslednjih nekoliko dana da nisu baš svi koji dolaze izbjeglice”, rekao je Herman, a portparol policije je naveo da je od kada su uvedene kontrole uhapšeno 30 trgovaca ljudima i 90 emigranata.
Njemački vicekancelar Zigmar Gabrijel okrivio je evropsku neaktivnost za izbjegličku krizu, koja je Njemačku dovela do krajnjih granica kapaciteta u primanju tražioca azila.
„Neaktivnost Evrope u izbjegličkoj krizi dovela je Njemačku, u međuvremenu, do granice svojih kapaciteta. Problem nije broj izbjeglica već brzina kojom su stigli, što komplikuje rad država-pokrajina i njemačkih gradova”, rekao je Gabrijel za berlinski dnevnik Tagešpigel.
Pozvao je Evropu da preispita kako bi brzo mogli da pomognu na efikasan način zemljama porijekla tih izbjeglica.
Gabrijel je predložio hitnu pomoć od 1,5 milijardi eura za najveće izbjegličke kampove u Libanu i Jordanu, za škole, za hranu i konačišta, prenijela je agencija AFP.
U međuvremenu, njemačka željeznica je obnovila željeznički saobraćaj između Njemačke i Austrije, nakon što je juče privremeno, poslije odluke Berlina o uvođenju granične kontrole, bio obustavljen.
Od sedam sati ujutro, vozovi iz Austrije ponovo mogu da ulaze u Njemačku.
Austrijska ministarka unutrašnjih poslova Johana Mikl-Lajtner najavila je da će Austrija slijediti primjer Njemačke i uvesti privremene granične kontrole.
Mikl-Lajtner, koja boravi u Briselu, objasnila je da je o tome obavijestila Evropsku komisiju.
Kontrole će prvo biti uvedene na granici sa Mađarskom, a Austrija zadržava pravo da odluči na kojim prelazima će sprovoditi kontrole.
„Ovo je jednostvano signal da postoji veliki zajednički evropski odgovor”, podvukla je Mikl-Lajtner dodajući da je neophodno da se postigne dogovor, jer nijedna država sama ne može samostalno da se suoči sa talasom migranata.
Pored toga, Austrija je odlučila da u savladavanje izbjegličke krize uključi i vojsku, koja će, kako je najavio kancelar Verner Fajman, biti angažovana u pružanje humanitarne pomoći u unutrašnjosti zemlje.
Fajman je na konferenciji za novinare rekao da je vlada prihvatila predlog Ministarstva unutrašnjih poslova koje je tražilo pomoć, te da će vojnici pomagati policiji i tamo gdje bude potrebno biti upućeni i na granice.
Kancelar je istakao da, iako se u Njemačkoj i dalje primjenjuje pravo na azil, zbog uvedenih kontrola može doći do zastoja u Austriji.
Po devet vojnika podržavaju aktivnosti Crvenog krsta i Karitasa, a planirano je i uspostavljanje poljske kuhinje, koja će pripremati hranu za izbjeglice koje čekaju na dalju sudbinu.
I Češka je saopštila da će ojačati patrole na granici sa Austrijom, ali da neće uvesti graničnu kontrolu.
„Za nas situacija nije takva da bismo preispitali neke osnovne mjere”, rekao je ministar spoljnih poslova Lubomir Zaoralek prilikom dolaska u Brisel.
Dok se zatvaraju granice i pooštravaju kontrole, ministri pravde i unutrašnjih poslova zemalja članica Evropske unije okupljaju se u Briselu na vanrednom sastanku posvećenom rješavanju izbjegličke krize.
Ministri će razgovarati o planu za solidarni prihvat oko 160.000 izbjeglica sa ratom zahvaćenih područja Bliskog istoka i Afrike, koji je prošle nedjelje predstavio predsjednik Evropske komisije Žan-Klod Junker.
Nekoliko srednjoevropskih i istočnih članica EU već je izrazilo oštro protivljenje planu, koji podrazumijeva obavezne kvote za sve države EU, u zavisnosti od njihovih kapaciteta za prijem izbjeglica.
Zbog toga je Junker, kako je saopšteno iz njegovog kabineta, razgovarao sa stalnim predstavnicima svih 28 članica pri EU, a putem telefona se čuo i sa nekoliko najžešćih protivnika njegovog plana, uključujući mađarskog premijera Viktora Orbana i njegovog slovačkog kolegu Roberta Fica.
Predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk je ranije najavio da će, u slučaju da Junkerov plan ne dobije podršku većine ministara, sazvati vanredan samit EU krajem ovog mjeseca.
Francuska se založila za jačanje kontrola na evropskim granicama, posebno Grčke, Italije i Mađarske, da bi se Evropa nosila sa prilivom migranata uz razdvajanje izbjeglica od ekonomskih migranata.
Francuski ministar unutrašnjih poslova Bernar Kaznev založio se za centre u kojima bi na hiljade izbjeglica moglo da bude procesuirano, kao i ujednačeni proces za dobijanje azila.
Istovremeno sa ministrima policije i pravde, u Briselu zasjedaju i šefovi diplomatija EU, u okviru redovnog sastanka Savjeta za opšte poslove.
(RTS)
Oko 3.000 izbjeglica ušlo na prelazu Hajligenkrojca
Dok je proteklih desetak dana najveći broj izbjeglica iz Mađarske u Austriju ulazio preko prelaza Nikelsdorf, tokom noći je prelaz Hajligenkrojc bio suočen sa velikim talasom migranata.
„U Hajligenkrojcu stanje prijeti da eskalira”, upozorava policija koja prenosi da je trenutno 3.000 ljudi na prelazu i da svakog sata autobusima pristiže novih 500 izbjeglica.
Mađarska spustila rampu
Od ponoći počinju da važe nova pravila za ilegalan prelaz preko mađarske granice, a policija je od popodneva zatvorila pružni prolaz na granici sa Srbijom, koji su izbjeglice najčešće koristile za prelaz na mađarsku teritoriju.
Rojters javlja da se na pruzi nagomilava policija na konjima, a taj prostor nadlijeću helikopteri. Na mađarskoj granici, kod mjesta Reske, od juče ujutro se raspoređuju kamioni vojnika i oklopnih vozila „hamer”, javlja mađarska državna televizija M1.
Izbjeglice će imati mogućnost da se prijave za azil na punktovima na granici, a po novim propisima ova procedura će biti ubrzana i trajaće do dvije nedjelje.
Kako su najavili mađarski zvaničnici, oni koji ne dobiju azil u Mađarskoj, biće vraćeni u Srbiju, kao i oni koji ne žele da se registruju u susjednoj zemlji.
Tokom cijelog dana na stotine izbjeglica žurilo je prugom Horgoš–Reske pokušavajući da pređu granicu prije nego što je mađarske vlasti zatvore.
U međuvremenu, mađarski premijer Viktor Orban je, na svečanosti polaganja zakletve 868 policijskih pripravnika koji se odmah šalju na granicu, potvrdio da će od 15. septembra važiti novi propisi za one koji žele da uđu u Mađarsku i da se to može činiti samo na zakonit način.
Orban je poručio pripravnicima da treba da sačuvaju granicu, mađarske životne navike, kulturu i građane.
„Moramo osigurati red, mir, bezbjednost u našoj zemlji, teški zadaci su pred vama i velike obaveze. Mađarska je 1.000 godina gradila hrišćansku kulturu i ne želimo da aktuelna seoba naroda promijeni Mađarsku”, naglasio je predsjednik Vlade Mađarske u govoru pred policijskim pripravnicima.
Portparol mađarske vlade Zoltan Kovač rekao je da bi neuspjeh Evropske unije da ojača zaštitu svojih granica mogao da ugrozi slobodu njenih građana i da zato kontrola granica mora da bude ojačana, što bi pomoglo u razlikovanju izbjeglica od ekonomskih migranata.
Odgovarajući na kritike politike vođene prema migrantima, Kovač je rekao da su one neprihvatljive i neodgovarajuće, i istakao da je mađarska vlada, u proteklih devet mjeseci, po tom pitanju vodila herojsku bitku.
Prema novom mađarskom zakonu, koji se u osnovi kosi sa zakonima EU, izbjeglice, koje bi bile tretirane kao optuženici, na suđenje bi išle bez prevodioca. Njihova dokumenta se neće prevoditi, ne dobijaju prevedenu kopiju optužbi za koje se terete, ali ni presude koju im sud odredi, prenio je mađarski portal Indeks.
Maloljetne izbjeglice, prema pisanju tog portala, neće imati poseban tretman, već će im se, takođe, suditi.(RTS)
Šengen suspendovan na šest mjeseci
BRISEL – Zemlje Šengenske zone mogu da u slučaju vanrednih situacija održavaju granične kontrole najduže šest mjeseci, rečeno je juče novinarima u sjedištu Evropske komisije u Briselu, a vojsku na granice poslala je Njemačka, dok iz Austrije poručuju da će to učiniti.
Dan uoči najavljene primjene pooštrenih mjera na mađarskoj granici, kod mjesta Reskea raspoređeno je juče ujutro pet kamiona vojnika i oklopnih vozila Hamer, javlja mađarska državna televizija M1.
Njihov reporter s lica mjesta nije mogao da kaže precizno razlog njihovog dolaska, a pretpostavlja se da je to povezano ili sa gradnjom kapije na pruzi Subotica – Segedin, za koju je ranije najavljeno da će danas biti postavljena, ili je njihovo prisustvo preventivno, jer se očekuje da će poslednjeg dana pred stupanje na snagu strožeg zakona o državnoj granici, iz Srbije pristići više hiljada izbjeglica.
Austrija je naime, odlučila da u savladavanje izbjegličke krize uključi i vojsku, koja će, kako je najavio kancelar Verner Fajman, biti angažovana u pružanje humanitarne pomoći u unutrašnjosti zemlje.
Visoki funkcioner EK, koji je želio da ostane anoniman, rekao je da pravila Šengena dozvoljavaju članicama uspostavljanje kontrole na granicama do 30 dana, s tim što se ove mjere mogu obnavljati najviše šet puta uzastopce.
Granice se smiju sistematski kontrolisati samo u slučaju vanrednih situacija, koje se prema odredbama Šengena dijele na predvidljive i nepredviđene, objasnio je on.
Pomenuti rok od šest puta po mjesec dana važi samo za predvidljive krize, dok se u slučaju nepredviđenih situacija granice smiju kontrolisati najduže dva mjeseca, odnosno šest puta po deset dana.
Privremene kontrole unutrašnjih granica Šengena zbog predvidljivih vanrednih okolnosti dosad su uspostavljane pet puta, obično zbog političkih sastanaka na najvišem nivou i velikih sportskih događaja.
Pravo na kontrolu granice zbog nepredviđene krize dosad je iskorišćeno samo jednom, i to 2011. godine, kada je Norveška uvela kontrolu nakon terorističkog napada Andersa Brejvika u Oslu i na ostrvu Utoja.
(Tanjug)