MOSKVA – Radnje pojedinih zemalja u Aziji i Africi dovele su svijet na ivicu globalnog sukoba religija i civilizacija, upozorio je direktor Federalne službe bezbjednosti Rusije Aleksandar Bortnnjikov na zasjedanju Savjeta šefova organa bezbjednosti i specijalnih službi država-članica Zajednice Nezavisnih Država.
Po riječima Bortnjikova, „u ovom trenutku međunarodna zajednica se suočila sa novim geopolitičkim izazovom – terorističkom internacionalom u vidu takozvane Islamske države. Taj projekat, koji je proistekao iz famoznog „arapskog proljeća”, stekao je snagu zahvaljujući dvostrukoj politici pojedinih svjetskih i regionalnih sila, koje su pomoću „terorističkog udarnog ovna” pokušale da riješe svoje strateške zadatke u Aziji i Africi”, naglasio je direktor FSB.
Time su te države dovele svijet na ivicu globalnog sukoba religija i civilizacija, što može dovesti do najgorih posledica, istakao je Bortnjikov.
„Prema našim procjenama, u ovom trenutku u terorističkim strukturama ratuju državljani više od 100 zemalja svijeta. Udio takvih najamnika iznosi 40 odsto”, saopštio je Bortnjikov.
„Oko 10 terorističkih formacija čine državljani Rusije, Gruzije, Ukrajine i država Centralnoazijskog regiona. Pritom, geografija zemalja odakle dolaze se neumitno širi”, istakao je direktor FSB Rusije.
Bortnjikov je naglasio da je „za obuku novajlija stvorena razgranata mreža kampova za obuku u Siriji i Iraku, kao i u susjednim državama”.
„Osim toga, Islamskoj državi su se zaklele na vjernost vođe više regionalnih terorističkih i ekstremističkih grupacija koje djeluju na prostoru od Afrike i Evrope do Jugoistočne Azije”, naglasio je šef FSB. Bortnjikov ističe rastuću opasnost od povratka bojovnika iz vrućih tačaka u zemlje ZND.
„Stekavši praktično iskustvo konspiracije, minsko-eksplozivnog rata i ratovanja u gradskim uslovima, oni stvaraju autonomne borbene ćelije spremne za izvođenje terorističkih napada i diverzija. Cilj terorista i njihovih mentora jeste destabilizacija u državama Zajednice”, naglasio je Bortnjikov.
„U takvim uslovima, kao i s obzirom na neefikasnost dejstava međunarodne koalicije na čelu sa SAD na neutralizaciji terorističke prijetnje na Bliskom istoku, Rusija se odazvala pozivu sirijskog rukovodstva za pružanje vojne pomoći. Ta odluka je donijeta, između ostalog, s ciljem sprečavanja masovnog povratka terorista u zemlje „porjekla”. Kao što znate, ta operacija je već postigla značajne rezultate”, istakao je šef FSB.
On je naglasio da pored vojnog suzbijanja žarišta terorizma van granica RF, ruske specijalne službe i državni organi marljivo rade na suzbijanju terorističkih i ekstremističkih pojava unutar Rusije, podsjetivši da su „nedavno u Moskvi neutralisane velike ćelije Islamske države i Hizb ut Tahrira, u čijim redovima su bili i državljani ZND”.
S tim u vezi, šef FSB je pozvao na „povećanje razmjene upozoravajućih obavještajnih informacija o ličnim podacima terorista, njihovim planovima i saučesnicima”.RTRS)
Veršbo: NATO i Rusija da izbjegavaju zaoštravanje
VAŠINGTON - NATO i Rusija treba da izbjegavaju nepotrebna zaoštravanja, bez obzira na suprotne stavove, posebno u Sirija, baltičkim zemljama i na Crnom moru, smatra zamjenik generalnog sekretara NATO Aleksandar Veršbo.
„U našim interesima je da sarađujemo sa Rusijom, ako uspijemo da postignemo da se napetost bez potrebe ne povećava. Mi stalno treba da održavamo veliku transparentnost i predvidljivost u odnosima, kako bi se izbjeglo nerazumijevanje, spriječe incidenti koji se mogu izbjeći tamo gdje će se naše snage sudariti: na Baltiku, Crnom moru ili iznad Sirije“, izjavio je Veršbo na otvaranju konferencije „NATO i nova spirala krize“ u Madridu, koju je organizovao Kraljevski institut Elkano i odjeljenje za Javnu diplomatiju NATO.
Po mišljenju Veršbo, NATO treba da promjeni politiku zbog zaoštravanja odnosa sa Moskvom. O ovoj temi će se razgovarati na narednom samitu NATO.
„Sa približavanjem sledećeg samita NATO u Varšavi u julu treba da ocijenimo dugoročne posledice sadašnje krize u odnosima sa Rusijom i budućnost Alijanse“, rekao je Veršbou.
„Rusija nije Sovjetski Savez, zatvorena iza gvozdene zavjese. Svijet je sada drugačiji, integrisaniji i uzajamno zavisniji. Na takav način, pitanje nije, da li mi imamo odnose sa Rusijom, već kakav je karakter tih odnosa“, rekao je zamjenik generalnog sekretara.
„U budućnosti, ako nam predstoji nastavak rivalstva sa Rusijom, treba da adaptiramo Alijansu uzimajući u obzir dugoročne perspektive. Treba poboljšati razmjenu obavještajnih podataka, odrediti potencijalna ranjiva mjesta, boriti se sa sajber napadima, uključujući saradnju po tim pitanjima sa međunarodnim organizacijama, prije svih sa EU“, rekao je zemjenik sekretara NATO.