U naredne dvije godine osuđeni za terorizam će izaći iz evropskih zatvora.
Kako prenosi AP, radi se o njih 200 koji su u velikoj mjeri formirali prvi talas džihadista koji su se borili u Siriji i Iraku, „sanjajući o islamskom kalifatu” koji još nije uspostavljen.
Kako navodi američka agencija, od oko 12.000 Evropljana koliko je otišlo da se bori na strani Islamske države i Al Kaide, trećina njih se najvjerovatnije vratila u domovinu gdje živi slobodno.
Neke od njih čeka suđenje, ali se velika većina njih nikada nije suočila sa ozbiljnim optužbama zbog nedostatka dokaza.
Pitanje je koliku prijetnju ovi „javno priznati ekstremisti” koji žive po cijeloj Evropi predstavljaju.
Predstojeće oslobađanje veterana džihadista moglo bi da se smatra „četvrtim talasom povratnika”, ocjenjuje naučnik belgijskog Egmont instituta Rik Kulset.
– Veliki broj ličnih frustracija i motivacija gura mlade na put ka takozvanoj Islamskoj državi. Ukoliko sada ne riješimo taj problem, okolina će ostati pogodna za tu vrstu džihadističkog nasilja – rekao je Kulset.
Bivši džihadista Farid Benjetu koji je proveo četiri godine u zatvoru, sada se javno odriče ekstremizma, ali i ističe da Evropa još uvijek nije spremna.
On je u svojoj knjizi o islamskom ekstremizmu napisao kako je napustio školu da bi postao predavač mladim muslimanima, kao i da su među članovima grupe koju je predvodio, bili Šerif i Said Kuači koji su 2015. godine izveli napad na redakciju francuskog satiričnog časopisa Šarli Ebdo.
– Momci koji su osuđeni ili koji čekaju suđenje izaći će jednog dana. I to je u suštini problem – koja vrsta priprema će biti sprovedena za njihovo oslobađanje – zapitao se Benjetu.
Prema podacima Evropola, zatvorske kazne za terorizam u Evropi u prosjeku traju oko šest godina, za razliku od SAD gdje je prosjek 13 godina.
Od 2015. godine kazne su porasle, ali su i dalje ispod prosjeka SAD.
Francuska, koja je više puta bila na udaru boraca i simpatizera ID, oslobodiće 57 zatvorenika, što je oko polovina ukupnog broja onih koji su osuđeni zbog terorizma.
U Velikoj Britaniji 25 zatvorenika čeka na oslobođenje, u Belgiji je već oslobođeno oko 80 stranih boiraca, a još 44 će biti oslobođeno uskoro, u Španiji 21 osoba koja se borila u inostranstvu već su oslobođeni krajem prošle godine, dok će u BiH i na Kosovu svaki zatvoreni strani borac biti oslobođen.
Prema računici AP-a, u svim nabtrojanim zemljama, više od 200 zatviorenika će biti oslobođeno, ali taj broj će vjerovatno biti i veći jer nijesu sve države objavile podatke, poput Njemačke u kojoj oko 1.000 građana oslazi u ratnu zonu, ali nema podataka o njihovoj osudi ili oslobađanju.
Ipak, velika većina povratničkih džihadista nije uhvaćena i nijesu napravili štetu, a kako se navodi, mnogi domaći ekstremisti su mladi i siromašni sa ograničenim obrazovanjem i odsječeni su od društva.
Jednom kada budu oslobođeni, ne postoji program ili politika koja se bavi njima.
Francuska primjenjuje niz ograničenja nakon puštanja na slobodu – od zahtjeva da se oslobođeni povremeno obrate vlastima do kućnog pritvora.
U BiH gdje je čak 23 osuđenih za terorizam oslobođeno i tamo se socijalni radnici i agencije za zapošljavanje obavještavaju o tome, ali nemaju kapaciteta da učine više.
Britanija primjenjuje ograničeno savjetovanje i monitoring i nudi volonterski reintegracioni program, dok Španija sprovodi program obrazovanja i reintegracije prema kome se zatvorenici procjenjuju da li su rizični i podvrgavaju savjetovanju.
Zbog svega toga mnogi se plaše da će Evropa podbaciti sa narednim talasom osuđenih za terorizam.
– Njihovim slanjem u iste okolnosti koje su ih ubacile u nasilni ekstremizam, dobićete, na žalost, isti rezultat – zaključio je ekspert za terorizam Ričard Baret.