Ljekari otkrili koliko sati treba da spavate posle 60. godine

Naučna istraživanja pokazuju da hronični nedostatak sna povećava rizik od kardiovaskularnih bolesti, dijabetesa tipa 2, gojaznosti i slabljenja kognitivnih funkcija.

Kako starimo, mnogi primećuju da se bude ranije nego nekada. Stručnjaci ističu da je to prirodna posledica starenja i promjena unutrašnjeg biološkog sata, ali da to ne znači da je organizmu potrebno manje sna, prenosi portal nova.rs.

San je važan za rad mozga

Natalija Dautović, profesorka psihologije i stručnjakinja za istraživanje sna sa Univerziteta Virdžinija Komonvelt, objašnjava da se mozak tokom spavanja „čisti“, obrađuje nove informacije i učvršćuje sjećanja.

"Ljudi koji redovno spavaju dovoljno uglavnom imaju bolje pamćenje, lakše uče i duže održavaju pažnju. San sam po sebi ne može u potpunosti da spriječi kognitivno propadanje, ali je jedan od najvažnijih faktora za očuvanje zdravlja mozga", kaže ona.

Slično ističe i gerontolog Hajdi Even sa Univerziteta Bingamton, koja objašnjava da je san vrijeme kada se organizam oporavlja, dok snovi pomažu mozgu da obradi informacije prikupljene tokom dana.

Istraživanja objavljena u stručnom časopisu Sleep Medicine Clinics pokazuju da osobe koje loše spavaju imaju veći rizik od demencije, depresije, pada i gubitka samostalnosti u svakodnevnom životu.

Koliko sna je potrebno posle 60. godine?

Preporuka stručnjaka i Nacionalne fondacije za san jeste da osobe starije od 60 godina spavaju između sedam i osam sati svake noći.

Ova preporuka zasniva se na analizi više od 3.200 naučnih studija. Istraživači nisu pronašli razliku između muškaraca i žena kada je riječ o potrebnoj količini sna, ali se preporuke mijenjaju tokom života.

"Sedam do osam sati sna povezano je sa najboljim fizičkim, mentalnim i kognitivnim zdravljem kod većine starijih osoba. Tokom sna telo i mozak obavljaju najveći dio procesa oporavka, zbog čega je redovan san važan za raspoloženje, imunitet, pamćenje i zdravlje srca", navodi Dautović.

Zašto se stariji ljudi bude ranije?

Kako starimo, mijenja se cirkadijalni ritam, odnosno unutrašnji biološki sat. Zbog toga mnogi ljudi posle 60. godine postaju pospani ranije uveče i bude se ranije ujutru.

Osim toga, san postaje plići i češće se prekida, pa su noćna buđenja češća nego u mlađim godinama.

Stručnjaci objašnjavaju da nije presudno u koje vrijeme se budite, već da li se budite odmorni. Najvažnije je da odlazak na spavanje i buđenje budu u približno isto vrijeme svakog dana.

Kada potražiti pomoć?

Ljekari upozoravaju da loš san nije neizbježan dio starenja. Ako osoba ima hroničnu nesanicu, glasno hrče, tokom dana često osjeća pospanost ili se budi iscrpljena, trebalo bi da se obrati ljekaru, jer se mnogi poremećaji spavanja mogu uspješno liječiti.

Stručnjaci savjetuju pridržavanje redovnog rasporeda spavanja, boravak na jutarnjem svjetlu, fizičku aktivnost i izbegavanje jake vještačke svjetlosti uveče.

Kako zaključuju, nikada nije kasno da se poboljša kvalitet sna, a taj jednostavan korak može imati veliki uticaj na zdravlje mozga i cijelog organizma.