Toplotni talas ljudima donosi veći psihički stres: Pojačana anksioznost i napadi panike

Ekstremne vrućine ne predstavljaju samo fizički izazov, već sve češće i ozbiljan psihički teret, o kojem se, kako navode stručnjaci, još uvijek nedovoljno govori.

Sve više Evropljana na društvenim mrežama deli svoja iskustva sa nesnosnim temperaturama, opisujući stanje kao izrazito stresno i iscrpljujuće. Mnogi priznaju da se osjećaju uplašeno, anksiozno i preopterećeno, dok pojedini navode i osjećaj sličan "zarobljenosti" ili "života u kavezu".

Prema savjetnici L. J. Džons, registrovanoj pri Britanskom udruženju za savjetovanje i psihoterapiju (BACP), takve reakcije su uobičajene i razumljive.

"Toplotni talas može značajno da utiče na mentalno zdravlje. Ljudi tokom perioda ekstremnih vrućina često postaju anksiozniji, razdražljiviji, emocionalno i fizički iscrpljeni", istakla je za Metro.

Dodaje da su osobe koje se već bore sa anksioznošću, depresijom ili senzornom osjetljivošću posebno ranjive u takvim uslovima.

"Tada se često pojačavaju postojeće poteškoće, a mnogi opisuju i osjećaj zarobljenosti, naročito kada ne mogu da napuste dom, da se bave aktivnostima na otvorenom ili da održavaju rutine koje im inače pomažu", objašnjava Džons.

Zašto vrućina utiče na psihu?

Stručnjaci objašnjavaju da je jedan od ključnih razloga fiziološki stres koji visoke temperature stvaraju u organizmu. Povišena tjelesna temperatura, ubrzan rad srca, dehidracija i poremećaj sna mogu izazvati reakcije koje se lako preklapaju sa simptomima anksioznosti.

Kada se tome doda nedostatak kvalitetnog sna i dugotrajna fizička nelagodnost, emocionalna otpornost prirodno slabi. Osim toga, vremenski ekstremi kod mnogih stvaraju osjećaj gubitka kontrole.

Brige o zdravlju, sigurnosti članova porodice i kućnih ljubimaca, kao i šire zabrinutosti oko klimatskih promjena, dodatno pojačavaju psihološki pritisak. U nekim zemljama situaciju otežava i nedovoljna prilagođenost infrastrukture visokim temperaturama, uključujući manjak klimatizacije i rashladnih javnih prostora.

"Kada ljudi nemaju mogućnost da se efikasno rashlade ili pobegnu od vrućine, lako se javlja osjećaj zarobljenosti", objašnjava Džons. "Psihološki teret ne proizlazi samo iz temperature, već i iz osjećaja da nemamo kontrolu nad situacijom i da ne možemo normalno da funkcionišemo."

Upozorenje za osobe koje uzimaju antidepresive

Stručnjaci upozoravaju i na dodatni rizik za osobe koje koriste određene ljekove, uključujući antidepresive. Selektivni inhibitori ponovnog preuzimanja serotonina (SSRI), koji se često koriste u liječenju depresije i anksioznosti, mogu uticati na sposobnost tijela da reguliše temperaturu.

"Ne znači da se ljeto ne može normalno preživjeti, ali oprez je neophodan tokom ekstremnih vrućina", ističe dr Asim Čima, specijalista interne medicine i kardiologije.

"Neki ljekovi utiču na termoregulaciju ili smanjuju znojenje, što povećava rizik od dehidracije, iscrpljenosti ili toplotnog udara."

Dodaje da se takvi efekti mogu javiti kod pojedinih SSRI ljekova poput sertralina i fluoksetina, ali i SNRI ljekova i tricikličnih antidepresiva. Sličan efekat mogu imati i neki antipsihotici, beta-blokatori, diuretici i antihistaminici.

Kako ublažiti anksioznost tokom toplotnog talasa

Stručnjaci savjetuju fokusiranje na ono što je pod ličnom kontrolom. To uključuje redovnu hidrataciju, rashlađivanje prostora, laganiju ishranu i prilagođavanje dnevne rutine, posebno kada je riječ o snu i fizičkoj aktivnosti.

Preporučuje se i zadržavanje aktivnosti koje doprinose mentalnoj stabilnosti, ali u prilagođenom obliku – na primjer vježbanje u ranim jutarnjim satima ili boravak u rashlađenim prostorima. Takođe se savjetuje umjereno praćenje vijesti i vremenskih prognoza, bez prekomjernog izlaganja informacijama koje mogu pojačati stres.

"Važno je zapamtiti da su razdražljivost i nelagodnost u ovakvim uslovima normalne reakcije", poručuje Džons.

"Ali ako anksioznost postane dugotrajna ili počne da ometa svakodnevno funkcionisanje, potrebno je potražiti stručnu pomoć."