Toplotni talasi više pogađaju žene - zašto su one osjetljivije?

Iako ekstremne vrućine mogu da utiču na svakoga, one predstavljaju svojevrsni test izdržljivosti za kardiovaskularni sistem žena i pogađaju ih jače nego muškarce, rekla je za BBC dr Nigat Arif, lekarka opšte prakse specijalizovana za žensko zdravlje.

Ljekari zato pozivaju na veću svijest o rizicima za žene i ciljane mjere zaštite, s obzirom na to da klimatske promjene donose sve intenzivnije i učestalije toplotne talase.

Hormoni i reakcija organizma na vrućinu

Biološki gledano, veći rizik za žene svodi se na dvije stvari: prirodne oscilacije nivoa hormona i način na koji organizam reaguje na vrućinu, a koji se razlikuje od muškog, objasnila je dr Arif.

Istraživanja pokazuju da žene proizvode manje znoja i počinju da se znoje na višoj tjelesnoj temperaturi. To smanjuje sposobnost organizma da brzo oslobodi višak toplote i otežava procjenu kada je telo pod opterećenjem, jer znoj nije toliko vidljiv na koži ili odjeći.

Ista istraživanja pokazala su da žene imaju i višu tjelesnu temperaturu, kao i veći procenat tjelesne masti od muškaraca, što djeluje kao dodatni izolacioni sloj. Kada se tome dodaju prirodne hormonske promjene, koje same po sebi utiču na centre za regulaciju temperature u mozgu, opterećenje organizma postaje još veće.

Nivoi estrogena i progesterona značajno se mijenjaju tokom menstrualnog ciklusa, perimenopauze, menopauze, trudnoće i dojenja, što može da umanji sposobnost regulacije tjelesne temperature. Sve to predstavlja dodatno opterećenje za kardiovaskularni sistem, naročito tokom velikih vrućina.

Međutim, nije samo biologija razlog zbog kojeg su žene izloženije riziku, ističe dr Ket Pinjo-Goms, akademska savetnica za javno zdravlje. Društvene i ekonomske okolnosti, poput činjenice da su žene često slabije plaćene ili češće imaju ulogu negovateljica, mogu još više da utiču na njihovu mogućnost da se zaštite tokom toplotnih talasa. Važan faktor su i godine.

Pošto žene u prosjeku žive duže od muškaraca, češće su izložene zdravstvenim rizicima u starijem životnom dobu. Starije osobe podložnije su i demenciji, što može da umanji sposobnost prepoznavanja žeđi, kao i stanjima koja zahtijevaju upotrebu diuretika, što dodatno povećava rizik od toplotnog stresa.

Kako vrućina utiče na menstrualni ciklus

Tokom menstrualnog ciklusa osjetljivost na vrućinu mijenja se uporedo sa promjenama nivoa hormona, objašnjava dr Arif.

Progesteron raste u drugoj polovini ciklusa, prije početka menstruacije, što može da povisi tjelesnu temperaturu i doprinese osjećaju nelagodnosti. Sa početkom menstruacije nivo estrogena pada na najnižu vrijednost, zbog čega srce mora više da radi kako bi rashladilo organizam.

„Imala sam normalno krvarenje, ali sam primijetila da sam mnogo umornija, da mi se vrti u glavi, osjećala sam anksioznost i nisam mogla da spavam“, rekla je za BBC Mihaela Fin iz severnog Londona, koja je menstruaciju dobila tokom toplotnog talasa krajem juna.

Dvadesetsedmogodišnja Čarli Padok kaže da su joj se menstrualni simptomi pogoršali i da nije mogla da ublaži grčeve na uobičajen način, pomoću termofora.

„Smjene na poslu poklopile su mi se sa tim danima. Već tokom jutarnjeg tuširanja osjetila sam slabost i morala sam da javim da sam bolesna. Tijelo mi je bilo potpuno iscrpljeno, bolno i u grčevima“, ispričala je.

Dodala je da se „zamalo dva puta onesvijestila, a valunzi su bili nestvarni“, dok je dvadesetšestogodišnjakinja Džes Alingam rekla da je bila „potpuno iscrpljena, više nego inače“ i da je imala „potpunu moždanu maglu“.

Dr Arif ističe da se tokom menstruacije, zajedno sa krvlju, gubi i gvožđe, što može da utiče na kvalitet sna. Nizak nivo gvožđa, posebno kod žena sa obilnim menstruacijama, utiče i na snabdijevanje organizma kiseonikom, pa kardiovaskularni sistem mora dodatno da se napreže.

Pogoršanje simptoma menopauze

Valunzi i noćno znojenje česti su kod žena u perimenopauzi i menopauzi zbog smanjenog nivoa estrogena, navodi dr Arif.

Isto može da se dogodi i ženama koje prolaze kroz hemijski ili hirurški izazvanu menopauzu zbog liječenja hormonski osjetljivih karcinoma i drugih ginekoloških oboljenja. Tokom toplotnog talasa valunzi i noćno znojenje mogu postati učestaliji i intenzivniji.

„Zaista je grozno, posebno noću“, opisala je pedesetsedmogodišnja Hilari Serif svoje valunge tokom vrućina i dodala da joj je već bilo vruće, a zatim je usledio novi nalet i kako kaže nema nikakvog olakšanja.

Takođe navodi da je to kao dvostruki udarac.

"Hormonska terapija mnogo pomaže, ali ne može potpuno da ih kontroliše", kaže ona.

Četrdesetjednogodišnja dr Rozalin Vest, koja je u perimenopauzi, rekla je da je preživljavanje toplotnog talasa bilo „čisto preživljavanje“.

„Neprestano sam menjala donji veš, a na kraju smo prijateljica i ja potpuno odustale od grudnjaka zbog znojenja i neprijatnosti“.

Trudnoća i toplotni stres

Trudnice teže regulišu tjelesnu temperaturu zbog povećane metaboličke toplote i većih potreba za tečnošću, što ih može učiniti podložnijim toplotnom stresu, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu "Lancet".

Hormoni i ovde imaju ključnu ulogu. Promene nivoa progesterona u ranoj i srednjoj trudnoći mogu da povise tjelesnu temperaturu, dok se u kasnijim fazama ona snižava.

Važna je i veličina tijela.

„Očigledno je da što ste veći, kardiovaskularni sistem je više opterećen, jer nosite drugo ljudsko biće“, objasnila je dr Arif.

Istraživanja takođe ukazuju na to da toplotni stres može povećati rizik od nepovoljnih ishoda i za majku i za dijete.

„Biti u poodmakloj trudnoći usred leta je pakao. Doslovno pakao“, rekla je Džes Blum (35), koja treba da se porodi krajem jula.

Ispričala je da je razmišljala da spava na kuhinjskom podu i da se svake večeri kupa u hladnoj vodi.

„Ponekad mi se u kadi pridruži i Mars sladoled“, našalila se.

Kako prepoznati opasnost i zaštititi se

Izloženost velikim vrućinama povezana je sa većim rizikom od kardiovaskularnih bolesti i smrtnosti, naročito kod žena.

Tokom toplotnih talasa dodatno opterećenje srca može dovesti do pada krvnog pritiska, što u kombinaciji sa gubitkom tečnosti i soli znojenjem može izazvati toplotnu iscrpljenost. Ako krvni pritisak padne previše, povećava se i rizik od srčanog udara.

Dr Arif savjetuje da ljudi prepoznaju znake toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara, piju dovoljno tečnosti, koriste ventilatore i rashladne obloge, vježbaju pre izlaska ili nakon zalaska sunca, koriste kremu za sunčanje i prate svoj menstrualni ciklus.

„Vrućinu posmatrajte kao test opterećenja za kardiovaskularni sistem. Usporite i vodite računa o svom tijelu“, poručila je.

Ona je pozvala poslodavce, kolege i donosioce odluka da budu svjesniji povećane osjetljivosti žena na visoke temperature.

Dr Pinjo-Goms se složila i dodala da je potrebno više žena na mjestima gdje se donose odluke kako bi potrebe žena bile bolje zastupljene.

„Ovo nije ženski problem“, zaključila je dr Arif i dodao da je ovo društveni problem i da ako ga riješimo za žene, riješićemo ga za sve.