Dio pripadnika RE populacije nema državljanstvo nijedne države: U riziku od apatridije 217 mališana

Ukupno stanje Roma i Egipćana u Crnoj Gori, kako se navodi, obilježeno je strukturnom diskriminacijom, niskim životnim standardom i ograničenim pristupom obrazovanju, zaposlenju i socijalnoj sigurnosti, što zahtijeva dugoročne i sistematske intervencije kako bi se osigurala stvarna ravnopravnost i integracija ovih zajednica.

– Među 358 lica u riziku od apatridije, 164 lica (46 odsto) su ženskog pola. Posebno zabrinjava podatak da su bezmalo dvije trećine lica (217 lica ili 61 odsto) djeca. Najveći broj lica u riziku od apatridije boravi u Podgorici (33 odsto ili 117 lica), Beranama (19 odsto ili 69 lica), Nikšiću (16 odsto ili 59 lica) i Baru (11 odsto ili 41 lice) – piše u novousvojenom strateškom dokumentu.

Od 358 lica u riziku od apatridije, 63 lica (18 odsto) nijesu upisana u matični registar rođenih u državama njihovog rođenja, što je osnovni korak za sticanje pravnog identiteta.

U strategiji se navodi da je popis iz 2023. godine evidentirao 5.629 pripadnika romske zajednice i 1.655 pripadnika egipćanske zajednice, dok procjene romskih nevladinih organizacija ukazuju da je stvarni broj pripadnika romske i egipćanske zajednice veći od zvanično evidentiranog, te da, prema pojedinim procjenama, ukupan broj pripadnika ovih zajednica premašuje 10.000.

U strateškom dokumentu je ukazano da se Romi i Egipćani u Crnoj Gori i dalje suočavaju sa izraženom marginalizacijom, uprkos postojećem zakonodavnom okviru i državnim programima namijenjenim njihovoj inkluziji.

Romi žele svog predstavnika u Skupštini Crne Gore kako bi se rušile predrasude

– Ove zajednice karakterišu visoki nivoi diskriminacije – naročito u oblastima obrazovanja, zapošljavanja, socijalne zaštite, zdravstva i stanovanja – što dovodi do ograničenog pristupa osnovnim pravima i uslugama. Iako su njihova kultura, identitet i manjinska prava formalno zaštićeni, loši životni uslovi, siromaštvo i društvena izolacija sprečavaju njihovu punu društvenu afirmaciju. Obrazovanje predstavlja jedan od najvećih izazova: niski obuhvat predškolskog i srednjoškolskog obrazovanja, visoka stopa ranog napuštanja škole i nedovoljni resursi utiču na slabije mogućnosti zapošljavanja. U ekonomskoj sferi, većina pripadnika ovih zajednica je nezaposlena ili radi u neformalnim, niskoplaćenim poslovima, što produbljuje siromaštvo i otežava pristup zdravstvenoj i socijalnoj zaštiti. Loš pristup zdravstvenim i socijalnim uslugama, dijelom zbog neformalnog zaposlenja i/ili nedostatka ličnih dokumenata, dodatno pogoršava situaciju, a životni vijek znatno kraći od prosjeka – navodi se u strategiji.

Mnogi žive u neadekvatnim naseljima, često bez stabilne infrastrukture i komunalnih usluga.

Teorija promjene startegije bazira se na pretpostavci da se stvarne i dugoročne promjene mogu postići samo ukoliko se istovremeno djeluje na više međusobno povezanih nivoa – institucionalnom, društvenom i pojedinačnom. Težnja je da svi Romi i Egipćani budu upisani u registre građanskog stanja i imaju pristup ličnim ispravama kroz dalje jačanje procedura za upis u registre građanskog stanja u Crnoj Gori, uklanjanje prepreka koje onemogućavaju ravnopravan pristup obrazovanju, zapošljavanju, zdravstvenoj zaštiti, stanovanju i socijalnim uslugama. Do 2030. država, odnosno do kraja perioda sprovođenja ovog strateškog plana, nadležni očekuju da će djeca i mladi Romi i Egipćani imati jednake šanse za kvalitetno obrazovanje kroz povećan obuhvat predškolskim obrazovanjem, da će se smanjiti stopa ranog napuštanja škole, da će se smanjiti diskriminacija i socijalna distance prema njima i povećati zapošljivost i ekonomska aktivnost Roma i Egipćana. Cilj je i smanjenje neformalnih naselja, poboljšanje uslova stanovanja, kao i pristup zdravstvenim uslugama.