Za sabotažu zviždača kazne do 40.000 eura

Pravna lica koja bi svojim činjenjem faktički sabotirala zviždača u postupku prijave nepravilnosti, koja ne budu postupala po njegovoj prijavi ili ne zaštite njegove podatke mogu biti kažnjena novčanim kaznama od 1.000 do 40.000 eura, predviđeno je Predlogom zakona o zaštiti zviždača.

Istovremeno, zakon propisuje kazne od 500 do 4.000 eura za fizička lica koja sabotiraju prijavu nepravilnosti ili ne postupaju u skladu sa propisima, kao i za onoga ko podnese prijavu ili javno objelodani informacije o nepravilnostima za koje je znao da nisu istinite.

Zakonom se predviđa i mogućnost nagrađivanja zviždača kada se prijavom spriječi nastanak nepravilnosti. Zakon definiše da je zviždač fizičko lice zaposleno u javnom ili privatnom sektoru, koje je steklo informacije o nepravilnostima u svom radnom okruženju i koje podnosi prijavu o nepravilnostima, ili javno objelodanjuje informacije o nepravilnostima u skladu sa ovim zakonom.

– Zabranjeno je sprečavanje ili pokušaj sprečavanja prijavljivanja nepravilnosti. Zabranjeno je pokretanje zlonamjernih postupaka protiv zviždača, zviždačevog pomagača i lica povezanog sa zviždačem – definisano je članom 10.

Član 11 propisuje zabranu zloupotrebe podnošenja prijave i javnog objelodanjivanja informacija o nepravilnostima koja, kako je precizirano, postoji ako se podnese prijava ili javno objelodane informacije o nepravilnostima za koje je podnosilac znao da nijesu istinite.

Identitet zviždača, zviždačevog pomagača, lica povezanog sa zviždačem i prijavljenog lica, odnosno podaci na osnovu kojih se može otkriti njihov identitet, smatraju se tajnim podacima, dok se zakonom propisuju izuzeci kada se ti podaci mogu otkriti. Zviždač prijavu može podnijeti poslodavcu, Agenciji za sprečavanje korupcije (ASK) ili javno objelodaniti informacije o nepravilnostima u slučajevima ako je prethodno podnio prijavu poslodavcu i ASK, a oni u propisanim rokovima nisu preduzeli odgovarajuće mjere da bi se nepravilnost spriječila, odnosno otklonila. Javno objelodanjenje informacije moguće je i onda kada zviždač ima opravdane razloge da vjeruje da nepravilnost može predstavljati neposrednu ili očiglednu opasnost po javni interes, kao i u slučajevima kriznih situacija ili rizika od nastanka nepopravljive štete, ili kada sumnja da bi prijavljivanje nepravilnosti Agenciji podrazumijevalo rizik od nastanka štete, da se dokazi mogu prikriti ili uništiti, ili kad postoji mogućnost da je Agencija povezana sa prijavljenim licem ili uključena u vršenje nepravilnosti.

Pravo na sudsku zaštitu i naknadu štete

Zviždač, prema članu 27, ima pravo na naknadu štete zbog podnošenja prijave, odnosno javnog objelodanjivanja informacija o nepravilnostima, u skladu sa zakonom kojim se uređuju obligacioni odnosi, dok se članom 29 definiše sudska zaštita.

– Poslodavac može nagraditi zviždača koji je podnošenjem prijave doprinio sprečavanju nastanka nepravilnosti. Zviždač koji je podnošenjem prijave doprinio ostvarivanju javnih prihoda ili prihoda poslodavca, a ti prihodi bi izostali da prijava nije podnijeta, ima pravo na novčanu nagradu od poslodavca koji je ostvario prihod. Pravo na nagradu zviždač stiče od momenta ostvarivanja prihoda iz stava 2 ovog člana, a ako je zbog podnošenja prijave došlo do pokretanja i vođenja krivičnog postupka koji je okončan pravosnažnom odlukom na osnovu koje je došlo do trajnog oduzimanja imovine, pravo na nagradu stiče trenutkom pravosnažnosti odluke o trajnom oduzimanju imovine. Nagrada za zviždača određuje se prema doprinosu zviždača u odnosu na visinu ostvarenih prihoda, odnosno oduzete imovine. Visina nagrade ne može biti manja od tri odsto, niti veća od pet odsto od ostvarenih prihoda, odnosno imovine iz stava 4 ovog člana – precizirano je u zakonu.

Zakon propisuje i uslove za zaštitu zviždača.

– Zviždač ne snosi odgovornost u pogledu načina saznanja prijavljenih informacija iz stava 1 ovog člana ili pristupa tim informacijama, pod uslovom da način saznanja ili pristupa ne predstavlja samostalno krivično djelo. U sudskim postupcima u vezi sa prijavom, uključujući postupke zbog povrede autorskog prava, povrede tajnosti podataka, povrede pravila o zaštiti podataka, otkrivanja poslovne tajne ili zahtjeva za naknadu štete iz radnog odnosa, zviždač ne snosi odgovornost zbog podnošenja prijave – piše u predlogu zakona.

Preuzmite našu aplikaciju