Analiza crnogorske ekonomije u periodu 2006–2026: Kvalitet i održivost rasta kao temelj daljeg razvoja

Dinamika rasta postepeno usporava, uz jasne signale da dosadašnji model, zasnovan na potrošnji, turizmu i uvozu, dostiže svoje granice.

Analiza prepoznaje pet razvojnih faza crnogorske ekonomije u posljednje dvije decenije: ekspanziju i investicioni optimizam (2006–2008), krizu i makroekonomsko prilagođavanje (2009–2012), fiskalnu stabilizaciju i investicionu ekspanziju (2013–2019), pandemijski šok (2020–2021) i inflatorne pritiske, dodatno pojačane geopolitičkim krizama i poremećajima u globalnim lancima snabdijevanja, praćene fiskalnom transformacijom (2022–2025). Kroz sve te faze nominalni BDP je porastao za 275%, sa 2,17 na 8,17 milijradu eura, dok je realni rast ekonomske aktivnosti iznosio 65%, a BDP po stanovniku dostigao je 13.100 eura u 2025. godini.

- Za dvije decenije crnogorska privreda je prošla kroz investicioni zamah, krizu, konsolidaciju, pandemiju i period ubrzane obnove. Danas treba da se zapitamo na čemu će počivati rast u narednih deset godina - istakako je Nikola Vujović, potpredsjednik Privredne komore Crne Gore.

Rast je najvećim dijelom nosila lična potrošnja domaćinstava, uvećana sa 2,03 na 6,64 milijarde eura, dok je izvoz robe realno opao, a njegovo učešće u BDP-u palo je sa 21,3% na 7,2%, odnosno neto izvoz ostaje trajno negativan doprinos rastu.

Analiza crnogorske ekonomije

- FOTO: SRđAN BOLJEVIć

- Uprkos tome, standard građana je vidno poboljšan: BDP po stanovniku, mjeren paritetom kupovne moći, porastao je sa 36% na 54% prosjeka Evropske unije. Zaposlenost je porasla za 79% na 270,3 hiljade, nezaposlenost je gotovo prepolovljena na 9,4%, a prosječna zarada uvećana je sa 282 na 1.012 eura, čime Crna Gora na kraju 2025. bilježi najveće prosječne zarade u regionu Zapadnog Balkana - kazali su iz PKCG.

Pritom, ukupan broj stanovnika ostao je gotovo nepromijenjen, ali se starosna struktura pogoršala. Udio radno sposobnog stanovništva opada, a nedostatak kvalifikovane radne snage postaje sve izraženije ograničenje daljeg rasta.

- Dvije decenije rasta donijele su vidno unapređenje standarda građana, više zaposlenih, veće zarade, viši BDP po stanovniku. Ali podaci pokazuju i drugu stranu: taj rast je najvećim dijelom bio posljedica zapošljavanja većeg broja ljudi, a ne rasta vrijednosti koju stvara svaki zaposleni, odnosno produktivnost rada je danas niža nego 2006. godine. Dalji rast životnog standarda mora se zasnivati na produktivnosti, kroz ulaganja u tehnologiju, digitalizaciju i stručno obrazovanje - rekao je Vujović.

Analiza crnogorske ekonomije

- FOTO: SRđAN BOLJEVIć

Fiskalna politika je prošla pun ciklus, javni dug je sa 41,5% BDP-a u 2006. godini porastao do istorijskog vrhunca od 106,4% u pandemijskoj 2020. godini, da bi se do 2025. smanjio na 63,5% BDP-a (5,19 milijardi eura), zahvaljujući snažnom nominalnom rastu BDP-a nakon 2021. godine. Bankarski sektor je ojačan i stabilizovan, a integracija u SEPA prostor 2025. godine omogućila je brža i jeftinija plaćanja sa Evropskom unijom.

Spoljnotrgovinski disbalans ostaje najizraženija strukturna slabost ekonomije. Robni deficit je u 2025. dostigao 3,74 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom pala je sa rekordnih 30% na svega 13%. Suficit u razmjeni usluga, dominantno zahvaljujući turizmu, ublažava taj jaz, ali je deficit tekućeg računa u 2025. ipak iznosio 1,68 milijardi eura. Zabrinjava i to što je pokrivenost tog deficita direktnim stranim investicijama pala na 31,6%, što je najniže u posljednjih 15 godina.

Miljan Šestović, direktor Sektora za istraživanja i analize Privredne komore Crne Gore, naveo je: “Podaci pokazuju da Crna Gora sve teže finansira svoj spoljni deficit sopstvenom proizvodnjom i izvozom, dok je pokrivenost tog deficita stranim investicijama najniža u posljednjih 15 godina. To je dvostruko upozorenje: slabi spoljna ravnoteža, a istovremeno se ne jača ni domaći proizvodni kapacitet potreban da se ta neravnoteža smanji”.

Drakić: Crna Gora međunarodnim investitorima nudi brojne konkurentske prednosti

Od obnove nezavisnosti Crna Gora je privukla 16 milijardi eura stranih direktnih investicija, iz preko 120 zemalja. Struktura tih ulaganja mijenjala se u ciklusima. Nakon što su 2015. dominirale investicije u kompanije i banke (46%), fokus se do 2025. ponovo vratio ka nekretninama, koje čine 49% ukupnih SDI. Paralelno se mijenja i sektorska struktura same privrede: udio uslužnih djelatnosti porastao je sa 57,6% u 2006. na 63,8% BDP-a u 2024, dok su proizvodni sektori zajedno pali sa 24,2% na 15,7%, a industrija je gotovo prepolovljena (sa 14,9% na 8,3%). Poljoprivreda je smanjena, a jedino je građevinarstvo zadržalo stabilan udio, prateći investicioni ciklus. Uvozna zavisnost ogleda se i u konkretnim primjerima: sama izgradnja autoputa zahtijevala je uvoz cementa vrijedan 150 do 180 mil. eura, dok je na uvoz hrane u posljednje dvije decenije potrošeno 11 mlrd. eura.

- Struktura stranih investicija pokazuje nam gdje ekonomija zaista ide. Kad novac ide u proizvodnju i izvoz, to je znak zdravog rasta; kad se najveći dio ponovo vraća ka nekretninama, to je signal da biramo lakši put umjesto održivijeg. Ista slika se vidi i u strukturi same privrede: usluge jačaju, dok industrija i poljoprivreda gube na značaju - podvukao je Šestović.

Analiza crnogorske ekonomije

- FOTO: SRđAN BOLJEVIć

Turizam ostaje glavni pokretač uslužnog izvoza, prihodi su sa 271 miliona eura u 2006. narasli na 1,48 milijardi eura u 2025. godini (+447%), uz učešće u BDP-u koje je poraslo sa 3% na 7,7%.

- Rast usluga, međutim, ne počiva samo na turizmu: broj ICT kompanija je sa 828 narastao na skoro 4.000, što potvrđuje da ovaj sektor od pandemije raste intenzivno, trgovina ostaje najveći pojedinačni poslodavac sa petinom ukupne zaposlenosti, a učešće finansijskih usluga u BDP-u je gotovo udvostručeno. Istovremeno, prosječna popunjenost hotelskih kapaciteta od 41% i pad turističkog prometa od preko 80% u pandemijskoj 2020. godini pokazuju da je oslonac na turizam istovremeno i tačka ranjivosti - navodi se u saopštenju za medije.

U poslovnom okruženju Crna Gora ostaje najnapredniji kandidat za članstvo u Evropskoj uniji na Zapadnom Balkanu, zemlja članica Svjetske trgovinske organizacije od 2012. i NATO-a od 2017. godine. Broj aktivnih poslovnih subjekata porastao je za 215% od 2009. godine na 63.823, a u zemlji danas posluje oko 30.000 kompanija sa stranim kapitalom.

Na osnovu cjelokupne Analize, Privredna komora Crne Gore izdvaja sedam ključnih lekcija: rast potrošnje i zarada ne može dugoročno zamijeniti rast produktivnosti; diverzifikacija privrede je preduslov otpornosti; otvorenost ekonomije je prednost samo uz razvijene domaće kapacitete; fiskalni prostor se stvara u dobrim, a ne u lošim godinama; institucije su temelj razvoja, a propisi tek njegov početak; infrastrukturni razvoj je neophodan, ali ne i dovoljan uslov; demografija i ljudski kapital određuju gornji limit rasta.

- Ovih sedam lekcija nijesu apstraktan zaključak, to je sažetak dvije decenije iskustva crnogorske privrede, sa jasnom porukom: brz rast nije isto što i zdrav rast. Sljedeću deceniju moramo iskoristiti bolje nego prethodne, graditi na onome što dobro funkcioniše, otvorenosti, evropskom putu i preduzetničkoj energiji, a odlučno mijenjati ono što nas čini ranjivim: zavisnost od uvoza, nedovoljnu diverzifikaciju i zaostajanje produktivnosti za zaradama - istakla je Nina Drakić, predsjednica Privredne komore Crne Gore.

Analiza crnogorske ekonomije

- FOTO: SRđAN BOLJEVIć

Iz ovih lekcija proizilaze konkretni razvojni prioriteti do 2035. godine, definisani kroz tri vremenska horizonta. Kratkoročno, do 2028. godine, prioritet je fiskalna disciplina, stroža evaluacija kapitalnih projekata i stabilniji regulatorni sistem. Srednjoročno, do 2031. godine, fokus prelazi na jačanje ICT sektora, logistike, energetike i lake industrije, povezivanje poljoprivrede i turističke potrošnje, te reformu obrazovanja prema praktičnim i digitalnim znanjima.

Dugoročno, do 2035. godine, prioriteti su razvoj obnovljivih izvora energije, tržišta kapitala i puna integracija u jedinstveno tržište Evropske unije, uz industrijsku politiku usmjerenu ka sektorima veće dodate vrijednosti.

- Ovaj plan namjerno ide korak po korak. Prvo fiskalna disciplina i red u kući, zatim jačanje sektora koji već pokazuju potencijal rasta, a tek onda krupne promjene poput energetske tranzicije i pune integracije u evropsko tržište. Redosljed nije slučajan: bez discipline nema prostora za ulaganja, a bez ulaganja nema osnove za dugoročnu transformaciju - istakla je Drakić.  

Narednih deset godina rast treba mjeriti kvalitetom i održivošću, a ne samo brzinom.

- Cilj do 2035. godine jasan je: produktivnija, diversifikovanija i izvozno konkurentnija ekonomija, sa BDP-om po stanovniku na 65 do 70 odsto prosjeka Evropske unije. Ova Analiza pokazuje put kojim treba ići, put koji počiva na sopstvenoj proizvodnji, izvozu i produktivnosti, a ne na potrošnji i uvozu. Privredna komora Crne Gore, u ime cijele poslovne zajednice, ostaje partner Vladi u sprovođenju ovih prioriteta - zaključila je Drakić.