Mjesto prvog čovjeka Opštine Bijelo Polje za Petra Smolovića je osigurano u njegovom drugom četvorogodišnjem manadatu.

Postoji li mogućnost nekih iznenađenja ili promjena, odgovara u razgovoru za "Dan", prvi čovjek ove sjeverne opštine.

Кaže da radi opušteno, bez razmišljanja o bilo kakvim promjenama, sa svojim saradnicima radi svoj posao.

– Po Statutu Opštine predsjednik je profesionalni menadžer koji se bira na mandat od četiri godine. U februaru Skupština Opštine birala me je na još jedan mandat od četiri godine. I to je sva priča o tome hoću li ili neću biti i dalje na čelu grada. A da su me izabrali sa razlogom, pokazuju rezultati. Realizovali smo 97 odsto obećanja građanima. Bijelo Polje, polako ali sigurno, prerasta u grad sa ozbiljnim međunarodnim turističkim potencijalima. Oktobarski lokalni izbori biće test povjerenja građana u lokalnu samoupravu i ono što smo radili i uradili. Novi sastav odbornika može uvijek da provjeri povjerenje predsjedniku i menadžmentu Opštine ali mi smo u punom četvorogodišnjem mandatu. I radimo svakodnevno na poboljšanju života građana na lokalnom nivou – ističe Smolović.

Statistika neumoljivo pokazuje da je to grad koji se najviše napušta i odlazi se "trbuhom za hljebom". U najvećem broju, napuštaju ga mladi. Prema riječima našeg sagovornika, iseljavanje je problem cijelog Balkana.

– Mladi ljudi idu za boljim i plaćenijim poslovima. Potrebne su nam investicije i dobro plaćena radna mjesta da bi mladi ostali. Zato smo uspostavili šest biznis zona spremnih za investiranje, zavrijedili međunaridni BFC standard o povoljnom poslovnom ambijentu u našem gradu. Dobili nagradu EU za najtransparentniju Opštinu u Crnoj Gori. Sve ovo, uz dva kapitalna projekta Đalovića pećinu i planinsko-skijaški centar Cmiljača, kao i jedine termo-mineralne izvore u Crnoj Gori, na kojima se može graditi hotelsko-banjski kompleks, garancija su da grad ima perspektivu. Na nama je da to što prije valorizujemo i pretvorimo u konkretni benefit za mlade ljude. Tada neće imati razlog da idu iz Bijelog Polja – navodi on.

Кapitalni projekti Cmiljača i Đalovića pećina su šansa ne samo za turistički, već sveukupni razvoj Bijelog Polja.

– Prema procjenama studija evropskih turističkih operatora, Bijelo Polje uz žičaru Cmiljača i Đalovića pećinu treba da primi oko 100 i 150 hiljada turista. Zato se moraju nastaviti radovi na Đalovića pećini i Cmiljači, jer su to projekti od suštinskog značaja za razvoj Bijelog Polja, te da bez toga, ono nema perspektivu - rekao je Smolović.

Očekuje i da će se što prije završiti radovi na Đalovića pećini i da treba oko godinu intenzivnog rada, da bi došlo do otvaranja. Đalovića pećina je, kaže, speleološki biser ne samo Crne Gore, nego i Istočne Evrope.

– Loša je stvar što je od 30. avgusta prije dvije godine, sve stalo. Ono što je do Opštine, tu ne "škripi", ali su Uprava za izvođenje radova i tadašnje Ministarstvo kapitalnih investicija, na određeni način, da ne kažem, zaustavili radove. Malo i korona kriza, malo i ekonomska kriza, a malo i nebriga nadležnih državnih istitucija, iako smo mi iz lokalne samouprave podsjećali, pomagali, apelovali – podvlači naš sagovornik.

Uz Cmiljaču i Đalovića pećinu, bilo bi do 150 hiljada turista u Bijelom Polju. I dionica autoputa je dobra za Bijelo Polje. Otvaranje dionice autoputa je, prema njegovim riječima, bitno.

– Otvaranje dionice auto puta značajno je za nas, skratilo je putovanje za nekih pola sata, ali, posebno je značajno što je povećana bezbjednost. Psihološki nas je veoma približio Podgorici, pored toga što nas je infrastrukturno približio. Primjetan je veći priliv turista sa primorja, koji su se raniji plašili da se upute za Bijelo Polje. Benefite puta Bijelopoljci će osjetiti tek izgradnjom druge i treće faze autoputa, povezivanjem sa Srbijom, kada će im Beograd biti na dva sata, a Podgorica na sat – zaključio je na kraju razgovora Smolović.