(VIDEO) Međunarodno pravo nije odvojeno od politike i odnosa snaga, ali uspostavlja pravila igre i ograničenja čak i za najmoćnije

Polazeći od ratova u Ukrajini i Gazi, blokada u Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija i sve izraženijeg rivalstva velikih sila, razgovor otvara jedno od ključnih pitanja savremenog svijeta – da li međunarodno pravo još uvijek oblikuje međunarodne odnose ili je danas presudna isključivo moć država.

Šaranović ističe da međunarodno pravo nikada nije bilo odvojeno od politike i odnosa snaga, ali da uprkos brojnim kritikama i dalje predstavlja osnovni okvir kroz koji države regulišu međusobne odnose.

Nikola Šaranović

- DAN

- Međunarodno pravo nije svjetska vlada niti može potpuno eliminisati sukobe. Njegova najveća vrijednost je u tome što uspostavlja pravila igre i ograničenja koja čak i najmoćnije države ne mogu u potpunosti ignorisati - ističe Šaranović.

Poseban dio razgovora posvećen je Ujedinjenim nacijama i ulozi Savjeta bezbjednosti.

- Pravo veta je istovremeno izvor snage i slabosti sistema. Ono često blokira donošenje odluka u kriznim situacijama, ali je istovremeno mehanizam koji je velikim silama omogućio da ostanu unutar zajedničkog institucionalnog okvira umjesto da konflikte rješavaju direktnom konfrontacijom - navodi on.

Nikola Banićević

- DAN

Banićević i Šaranović razgovarali su i o pitanju selektivne primjene međunarodnog prava, koje je posljednjih godina postalo jedno od najspornijih pitanja međunarodne politike.

(VIDEO) Univerziteti moraju pripremati mlade za neizvjesnu budućnost i poslove koji danas ne postoje

- Kada različiti akteri iste događaje opisuju kao legitimnu odbranu, humanitarnu intervenciju ili agresiju, postavlja se pitanje da li problem leži u samom pravu ili u političkoj volji da se ono dosljedno primjenjuje - ocjenjuje Šaranović.

Posebna pažnja posvećena je konceptu „Odgovornosti za zaštitu“ (Responsibility to Protect), koji je nastao kao odgovor na genocid u Ruandi i druge masovne zločine nad civilima.

Ideja zaštite civila je nesporno važna, ali iskustva poput Libije pokazala su koliko je tanka granica između humanitarne intervencije i geopolitičkog intervencionizma - smatra profesor međunarodnog prava.

Nikola Šaranović

- DAN

U emisiji je otvoreno i pitanje da li ulazimo u novu eru geopolitičkog realizma, u kojoj države sve više polaze od sopstvenih interesa, a sve manje od univerzalnih normi.

Šaranović ukazuje da uspon Kine, jačanje formata BRIKS i promjene u globalnoj raspodjeli moći predstavljaju izazov za postojeći međunarodni poredak, ali ne nužno i kraj međunarodnog prava.

- Svijet postaje multipolaran, ali upravo u takvom svijetu raste potreba za pravilima. Kada raste broj važnih aktera, raste i potreba za mehanizmima koji omogućavaju predvidljivost i smanjuju rizik od sukoba - naglašava on.

Razgovor se osvrće i na nove izazove koje donose vještačka inteligencija, sajber bezbjednost i autonomni sistemi naoružanja.

Banićević i Šaranović

- DAN

- Tehnologija se razvija brže od pravnih normi, ali to nije nova pojava. Slično se događalo sa nuklearnim oružjem, svemirom i internetom. Pitanje nije da li će pravo odgovoriti na te izazove, već koliko brzo će to učiniti - ocijenjeno je u emisiji.

Autor i gost zaključuju da međunarodno pravo danas prolazi kroz ozbiljnu krizu legitimiteta, ali da uprkos svim ograničenjima ostaje jedan od rijetkih mehanizama koji mogu obezbijediti minimum predvidljivosti u međunarodnim odnosima.

Odgovor na pitanje da li svijet danas više oblikuju pravila ili moć, kako ističu sagovornici, u velikoj mjeri odrediće arhitekturu međunarodnog poretka u decenijama koje dolaze.