Predsjednik Libana Džozef Aun sastaće se sa Trampom: Prva posjeta šefa libanske države Bijeloj kući u 20 godina

Džozef Aun, koji je prije nego što je prošle godine izabran za predsjednika obavljao funkciju komandanta libanske vojske koju podržavaju SAD, prvi je libanski šef države u gotovo 20 godina koji će posjetiti Bijelu kuću, gdje će se prvi put sastati licem u lice sa Trampom, pišu agencije.

Sastanak u utorak dolazi u ključnom trenutku za Liban: izraelske trupe okupiraju dio juga zemlje, stotine hiljada Libanaca i dalje su raseljene nakon izraelskih napada, a Hezbolah je odlučno odbacio direktne razgovore vlade sa Izraelom - kao i napore države da mu oduzme oružje.

U komentarima koje je prošle nedelje objavila njegova kancelarija, Aun je rekao da će zatražiti od Trampa da „izvrši neophodan pritisak na Izrael” kako bi sproveo sporazum između Libana i Izraela od 26. juna, posredovan od strane SAD. Taj dogovor ima za cilj razoružavanje Hezbolaha, postepeno povlačenje izraelskih trupa i stvaranje uslova za mirne odnose između dvije zemlje.

Jedan libanski zvaničnik rekao je da će Aun predstaviti Trampu pisani predlog o tome kako staviti van upotrebe ogroman arsenal Hezbolaha. Zvaničnik je rekao da Aun vjeruje da samo Tramp posjeduje uticaj potreban da izvrši pritisak na Izrael da povuče svoje trupe i pomogne Libanu da obnovi svoj suverenitet.

Razoružavanje Hezbolaha

Aun (62) postao je predsjednik prošle godine, neposredno prije nego što je Tramp započeo svoj drugi mandat u Bijeloj kući. SAD su pozdravile Aunov izbor.

Aun je maronitski hrišćanin, kako zahtijeva libanski sistem podjele vlasti, koji nalaže da premijer mora biti sunitski musliman, a predsjednik parlamenta mora biti šiitski musliman. Kao profesionalni vojnik, Aun je dva puta bio ranjen i i dalje nosi ranu od gelera.

Njegov uspon odražavao je veliku promjenu u ravnoteži moći u Libanu, nakon razorne izraelske ofanzive protiv Hezbolaha 2024. godine i svrgavanja predsjednika Sirije Bašara el Asada, saveznika Hezbolaha - seizmičkih događaja koji su oslabili grupu i njen dugogodišnji odlučujući uticaj nad državom.

Na ceremoniji polaganja zakletve, Aun se obavezao da će potvrditi „pravo države na monopol nad oružjem”.

Prvu godinu njegovog predsjedničkog mandata obilježio je pokušaj vlade da obezbijedi razoružavanje Hezbolaha, koji je osnovala Iranska revolucionarna garda 1982. godine i koji je vodio brojne ratove sa Izraelom.

Libanske trupe raspoređene su u južnom Libanu kako bi prikupile skladišta oružja Hezbolaha, u skladu sa prekidom vatre nakon rata 2024. godine i bez protivljenja oslabljenog Hezbolaha.

Novi rat

Ali početkom druge godine njegovog mandata izbio je novi rat kada je Hezbolah 2. marta ispalio napade na Izrael u znak podrške Iranu, koji je bio pod napadom SAD i Izraela.

Napad Hezbolaha pokrenuo je snažnu izraelsku vazdušnu i kopnenu kampanju u kojoj je, prema podacima libanskog ministarstva zdravlja, poginulo više od 4.300 ljudi, uključujući gotovo 800 djece, žena i medicinskih radnika.

Broj žrtava ne pravi razliku između civila i boraca. Hezbolah nije objavio broj poginulih svojih boraca.

Podaci govore da je više ljudi poginulo u Libanu nego u Iranu.

Nakon početka rata, Aun je brzo pozvao na direktne razgovore sa Izraelom, što predstavlja istorijski odmak za državu koju je Izrael više puta napadao od 1978. godine. To je dovelo do kontakata najvišeg nivoa licem u lice između dvije zemlje u poslednjih nekoliko decenija.

To ga je takođe učinilo metom oštrih kritika Hezbolaha i njegovih pristalica.

Aun je ostao pri svom stavu, kritikujući Hezbolah zbog započinjanja rata i rekavši da se Liban uništava zbog Irana.

Ipak, nije otišao toliko daleko da prihvati Trampov poziv da se sastane sa izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom.

Vojni veteran

Aun je rođen u Sin el Filu, predgrađu istočnog Bejruta. Njegova porodica porijeklom je iz južnog Libana. Njegovo prvo vojno postavljenje bilo je mjesto komandira voda u jedinicama vojnih rendžera 1985. godine, tokom građanskog rata u Libanu od 1975. do 1990. godine.

Ubrzo nakon unapređenja za komandanta, nadgledao je kampanju za protjerivanje militanata Islamske države na sirijsko-libanskoj granici.

Vodio je vojsku kroz krizu koja je uslijedila nakon finansijskog kraha Libana 2019. godine, koji je uništio libansku valutu nakon decenija državne korupcije i lošeg upravljanja.

Tada je Aun upozorio da će kriza dovesti do kolapsa libanske vojske, „kičme zemlje”.

U neuobičajeno političkoj izjavi za jednog komandanta vojske, kritikovao je vladajuće političare zbog kolapsa, rekavši da vojnici gladuju zajedno sa ostatkom stanovništva i upitavši političare: „Šta namjeravate da uradite?”

Aunov izbor okončao je dvogodišnji vakuum na mjestu predsjednika nakon završetka mandata 2022. godine Mišela Auna, saveznika Hezbolaha, koji mu nije u rodbinskoj vezi.

Obećao je da će raditi na dugo odlaganim ekonomskim reformama i obećao pravdu za žrtve eksplozije u luci u Bejrutu 2020. godine.