Državne institucije su i u 2014. godini pokazale nemoć da se uhvate u koštac sa problemom napada na novinare i imovinu medija, a medijski poslenici 144. godišnjicu utemeljenja novinarstva u Crnoj Gori obilježavaju u nedemokratskom društvu, izloženi brojnim pritiscima i kontrolama, lošem materijalnom i socijalnom stanju i strukovnom nejedinstvu, ocijenili su predstavnici novinarskih kuća i udruženja. Povodom Dana novinara Crne Gore, oni su poručili u izjavama za „Dan” da medijski radnici treba da stanu u odbranu istine jer će na taj način odbraniti i svoju profesiju.
Obaveza medijske zajednice, kakva god ona bila, jeste da svojim djelovanjem izvrši pritisak na vlast kako bi se stvorili uslovi za što veću slobodu medija, ocijenio je Nikola Marković, predsjednik Komisije za praćenje i ispitivanje istraga neriješenih napada na novinare i pomoćnik glavnog i odgovornog urednika „Dana”.
–Dan novinara Crne Gore novinari dočekuju sa brojnim nerasvijetljenim napadima na svoje kolege, sudskim procesima i teškim ambijentom u kojem rade. Zato je obaveza medijske zajednice, kakva god ona bila, da svojim djelovanjem izvrši pritisak na vlast kako bi se stvorili uslovi za što veću slobodu medija. U Crnoj Gori to nije lak i jednostavan proces. Metode kontrole i pritisaka na medije postaju sve suptilnije, tako da ne možete reći da u našoj zemlji nema slobodnih medija, ali je istovremeno sloboda medija ograničena raznim političkim, finansijskim i kriminalnim pritiscima – kazao je Marković.
On vjeruje da će ova godina pokazati da li je država sposobna da rasvijetli bar neke od napada na novinare, ili makar da konstatuje nedostatak političke volje da se tako nešto uradi.
–Ovo je prilika da još jednom pozovem Vladu da raspiše nagrade za informacije koje bi dovele do rasvjetljavanja ubistva Dyška Jovanovića i ostalih slučajeva napada na novinare i medije, a nadležne u policiji i tužilaštvu da sarađuju sa komisijom na čijem sam čelu – istakao je Marković .
On je ocijenio da su godine koje su za nama pokazale nemoć nadležnih organa da se uhvate u koštac sa problemom neriješenih napada na novinare.
–Prošlo je deset godina od ubistva urednika „Dana“, a više godina od napada na Tufika Softića, Oliveru Lakić, redakciju „Vijesti“… Rezultati su skromni ili ih uopšte nema. Ova godina, posebno imajući u vidu poglavlja 23 i 24, biće i te kako značajna i sa aspekta slobode medija. Imajući sve to u vidu, u susret ovogodišnjem Danu novinara, nemamo se čemu radovati, ali se imamo čemu nadati jer su nezavisni mediji nada da naše društvo jednog dana može postati slobodno i demokratsko –naglasio je Marković.
Da su novinari izloženi progonu svjedoči i napad na novinarku „Dana” Lidiju Nikčević u januaru 2014, kao i na Boža Jelovca („Dan”) i Gorana Malidžana („Vijesti”) nakon tribine DPS-a u Pljevljima 2012. godine.
Predsjednik Udruženja novinara Crne Gore Novica Đurić ocijenio je da crnogorski novinari iz godine u godinu sve teže žive i da su u sve težem materijalnom položaju.
– Novinarima je sve gore jer su postali posluga pojedinačnih interesa i političkih partija. Pošto su sebe doveli u takav položaj, njihova cijena iz godine u godinu znatno pada. Zato novinari danas moraju da se saberu, da se udruže i da stanu u odbranu istine. Braneći istinu, odbraniće i profesiju, a u svakom drugom slučaju novinarima će biti sve teže i doći će u situaciju da ih sa portirnica i portiri vraćaju i da ih biju i da im pale i domove u kojima stanuju. To će se desiti ukoliko se ne udruže i okupe oko strukovne asocijacije, da udruženo djeluju i ukažu na svoje probleme – kazao je Đurić za „Dan“.
On ističe da medijski radnici ne bi trebalo da se sjete problema sa kojima se suočavaju samo za Dan novinara.
–Svih 365 dana dok pišu svoje tekstove treba da razumiju kako pišu istinu, a da drugima šalju poruku kako u Crnoj Gori može postojati samo jedna vrsta autocenzure. Autocenzura je, kako to ja razumijem, umivanje sopstvenog lica kako ne bismo uprljali tuđe. Zato je mnogo važno da nam istina bude vodilja i da se borimo svim mogućim pravnim sredstvima u okviru države Crne Gore. Ako to ne uspije, a loše uspijeva, to treba činiti pred međunarodnim institucijama. Uvijek sam za to da stvari prvo riješimo u vlastitoj kući, jer je loše, ružno i prljavo svoje probleme rješavati u tuđem domu, a preskočiti svoj prag. Vjerujem da novinari svoje probleme prvo treba da riješe ovdje, a ako ne mogu, to moraju rješavati pred relevantnim međunarodnim institucijama – navodi Đurić.
On ukazuje da novinari danas gore žive nego ranije jer su kolege u pojedinim redakcijama nezaštićene, pa mnogi od njih nemaju zdravstveno i socijalno osiguranje i odavno im se ne uplaćuje radni staž.
–Zbog načina života, tempa i stresova, novinari sve kraće žive. Novinari bi mogli da poprave mnogo toga, ne čekajući druge, a svaki dan treba da ukazuju da su im problemi neriješeni, a ne samo za Dan novinara – poručio je Đurić.
Glavni urednik „Vijesti” Mihailo Jovović kaže za „Dan” da je većina novinara u Crnoj Gori u lošem položaju zato što ne mogu pristojno da žive od svoje plate, a istovremeno u većini provladinih medija ne mogu da rade slobodno, već po diktatu ili zbog autocenzure pristaju da pišu i ono što nije u skladu sa novinarskim kodeskom.
– Država ne štiti novinare, a njeni najviši funkcioneri, počev od premijera, otvoreno rade sve da ućutkaju medije i novinare koji kritički pišu o vlasti. Problem je što mnoge institucije nijesu državne već partijske. Novinarstvo trenutno uopšte nije privlačna profesija za mlade ljude jer ne žele da budu izloženi onome čemu su danas izloženi profesionalni novinari u Crnoj Gori, a nisam siguran ni da ih na fakultetu uče da misle svojom glavom i budu slobodni. Kriva je i opšta klima u društvu, koja ne podstiče takvo ponašanje. Profesionalne novinare i medije pritiskaju vlast, mafija i „biznis” povezan sa te dvije strukture jer im ono što ti novinari i mediji rade nanosi štetu. U takvoj situaciji, samo je pitanje ko će duže izdržati – zaključio je Jovović.
M.SEKULOVIĆ.– A.TOPALOVIĆ
Nagrada za urednicu „Dana“ Ljiljanu Čelebić
Dugogodišnja novinarka i urednica u dnevnim novinama „Dan“ Ljiljana Čelebić dobila je Prvu godišnju nagradu Udruženja novinara Crne Gore. Nagrada za životno djelo pripala je novinarki Radija Crne Gore Gorici Milošević.
–Porodici dosad nagrađenih novinara ove godine se pridružila jedna sjajna ekipa. Riječ je o novinarima više redakcija. Nagradu za životno djelo dobila je novinarka RCG Gorica Milošević. Prvu godišnju nagradu dobila je urednica i novinarka „Dana“ Ljiljana Čelebić. Drugu godišnju nagradu dobio je Đorđe Brujić, novinar magazina „Srpske novine“, dok je treću nagradu dobila Senka Popović iz RCG. Nagradu za reportažu „Boško Pušonjić“ dobio je novinar „Glasa Boke“ Goran Ćetković – saopštio je Đurić.
Poboljšati uslove života i rada
Udruženje profesionalnih novinara Cetinja pozvalo je novinare u Crnoj Gori da otvoreno i beskompromisno ukažu na sve probleme i pojave koje pritiskaju crnogorsko društvo, kao i da se odlučno i hrabro suprotstave otvorenim nasrtajima na novinare i profesiju. Predsjednik tog udruženja Mladen Zadrima ističe da u momentu kada postoji ogroman broj medija, a kada je novinarski zanat doveden na najniže grane otkad postoji na ovim prostorima, novinari moraju učiniti dodatni napor i dati puni doprinos oporavku crnogorskog novinarstva. Iz UPNC pozivaju osnivače i vlasnike medija u Crnoj Gori da svojim radnicima poboljšaju radne i životne uslove i da novinarima i medijima obezbijede uslove za nesmetan rad.Z.P.
Garantovati sigurnost
Predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić poručio je u čestitki povodom Dana novinara da Crna Gora može opstati samo vjerom u pravdu i istinu.
Predsjednik Vlade Milo Đukanović poručio je da će izvršna vlast nastaviti predan rad na afirmaciji medijskih sloboda i očuvanja ambijenta za objektivno izvještavanje crnogorskih građana o svim o aktuelnim temama i procesima.
Koordinator medijskih programa u NVO Građanska alijansa Marina Bauk poručuje da je Dan novinara napomena za sve nadležne institucije da podrže razvoj te profesije i da ulože dodatni napor da se garantuje sigurnost svim medijskim poslenicima. Predsjednik Upravnog odbora Unije lokalnih javnih emitera Crne Gore Dragić Rabrenović kazao je da nas današnji praznik obavezuje i da odamo počast svim velikanima koji su radili i stvarali u crnogorskim medijima, tragajući za istinom u teškim vremenima, stvarajući bolje društvo i državu, istovremeno poštujući najveće etičke principe koji se vjekovima njeguju u Crnoj Gori. On ističe da je samoregulacija u medijima osnov profesionalnog i slobodnog novinarstva.
Male plate, otkazi, stečaji...
Predsjednica Sindikata medija Marijana Camović kaže za „Dan” da se uslovi rada u crnogorskim medijima ne poboljšavaju, već se stanje pogoršava, dok su državni aparati, policija, tužilaštvo i sudstvo neefikasni i nefunkcionalni kada je u pitanju razrješenje slučajeva napada na zaposlene u medijima i na same medije.
–U mnogim medijima, naročito privatnim, finansijsko stanje je veoma loše, tako da su česti otkazi i smanjenja zarada. Istraživanje o uslovima rada novinara u Crnoj Gori koje je uradio OEBS, na zahtjev Sindikata medija, pokazuju da čak 20 odsto novinara svakodnevno radi po 10 časova, jedan dio njih i po 12 i 15 časova dnevno, da se taj prekovremeni rad ne plaća, da je prosječna zarada svega 470 eura, da vjerski i nacionalni praznici za zaposlene u medijima praktično ne postoje. Čak 40 odsto privatnih medija ne osigurava zaposlene na puni iznos zarade. Malo više od polovine zaposlenih redovno prima zaradu. Sve su to podaci koji su nedavno prvi put objavljeni i koji na konkretan način govore o položaju novinara u Crnoj Gori – kaže Camovićeva.
Ona dodaje da su se pojedini slučajevi napada na novinare i medije pomakli sa mrtve tačke, ali je to nedovoljno.
–Naravno, najdrastičniji primjer je slučaj ubistva Duška Jovanovića, gdje se ni nakon više od 10 godina ništa ne zna, a jedini osumnjičeni za saučesništvo je do sada oslobađan i osuđivan za to krivično djelo –podsjeća Camovićeva.
Postoje samo profesionalci i neprofesionalci
Po mišljenju Borisa Darmanovića, izvršnog direktora firme „Medija nea”, izdavača „Dnevnih novina” i „Pobjede”, nesreća je što naše tržište onemogućava slanje novinare na praktične obuke i usavršavanja jer ono što mogu da nauče u Crnoj Gori nije dovoljno i dobro.
– Ne volim da generalizujem stvari, ali nezavisni mediji ne postoje; postoje samo profesionalni i neprofesionalni mediji. Mislim da veći dio države ne radi dovoljno na širenju kulture poštovanja novinarske autonomije i odgovornosti na pravi način. Sve je politička procjena od slučaja do slučaja. U smislu lične bezbjednosti, mislim da država krivce za napade pronalazi nedovoljno brzo i da ih nedovoljno visoko kažnjava, iako ima napretka. Napredak je samo jedan korak na dugoj stazi – kaže Darmanović za „Dan”.
On smatra da je novinarstvo strast.
– Kada je moja generacija počela da se bavi ovim poslom, kao i prethodna, bilo je i opasnije i neprijatnije. Danas je bolje, ali nedovoljno. Stalno imamo uspone i padove. Novinarstvo nije privlačno jer je na snazi povećana tražnja za kičom i šundom, a medijska scena Crne Gore ne može da odgovori kvalitetom koji bi ga nadjačao – konstatuje Darmanović.