Kroz 60 godina istorije Saveza izviđača Crne Gore izviđačku misiju prošlo je nebrojano mnogo poletaraca i pčelica, izviđača i planinki, brđana i brđanki. U svoje rane biografije izviđačko iskustvo upisli su i nekadašnji predsjednici država, ljekari, profesori, pjevači, glumci, reditelji...
Svi oni su položili izviđačku zakletvu, a pozdravljali su se baš onako kako je to njihova jedinica smislila. Do danas, najčešće pominjan je pozdrav – ZDRAVO! Najveća čast za izviđača je, kako kažu, to što im se vjeruje.
– U našoj zemlji izviđači su zvanično počeli sa radom osnivanjem prvog odreda izviđača „Budo Tomović” u Plavu, a nedugo zatim formirani su odredi u Cetinju, Nikšiću, Titogradu, Ivangradu... Konačno, 22. januara 1956. godine u Titogradu je održana Osnivačka skupština Saveza izviđača Crne Gore i izabran njen prvi starješina, poznati revolucionar Periša Vujošević. Savezu izviđača Crne Gore 1. maja 1956. godine na Glavi Zete, tadašnji predsjednik Crne Gore, Blažo Jovanović, svečano je predao zastavu Saveza. Taj datum i računamo za zvanični početak rada našeg Saveza i evo, od tada je proteklo 60 godina. SICG 1. maja 2006. godine postaje samostalna organizacija, a Povelja o prijemu u Svjetsku organizaciju skauta, svečano je dodijeljena na 38. Svjetskoj Skautskoj konferenciji u Koreji, 13. jula 2008. godine - ispričao je Momčilo Zeković predsjednik Saveza izviđača.
Košulje su im od 2006. godine crvene, marame saveza su žute sa crvenim obrubom i grbom Crne Gore. Odredi imaju marame u različitim bojama i svako ima mogućnost da odabere neku svoju kombinaciju koja će biti primjetna i efektna. Kako objašnjava Zeković, izviđaštvo je pokret... uvijek mlada organizacija, a zdravi stilovi života su njihovo osnovno načelo.
– Cilj i načela ostvaruju se primjenom zavjeta i Zakona izviđača ili obećanja i Zakona poletaraca, zavisno od uzrasta. Učenjem kroz rad u malim grupama, uz pomoć i pozitivan primjer starijih, podsticajnim programima različitih aktivnosti utemeljenih na interesima učesnika, uključujući igre, korisne vještine i služenje zajednici, boravimo uglavnom u prirodi poštujući je. Mi prirodu poštujemo na sve načine jer ona je naš drugi dom – kaže Zeković, uz napomenu roditeljima da posjete njihov sajt i pronađu spisak organizacionih jedinica gdje mogu učlaniti svoje dijete. Izviđači imaju geslo – Kreiramo bolji svijet. I to je, zaista tako. Ko ne proba, nikada neće ni shvatiti, objašnjava Nikola Lagator koji je u izviđačima od svoje osme godine. On je dio izviđačkog odreda „Gojko Kruška” sa Cetinja i dosad je kao skaut obišao preko 20 zemalja svijeta.
– Izviđač se postaje rano. Ako dijete ima pratioca može već od četvrte godine, a samostalno od sedme godine da bude dio jata poletaraca i pčelica. Do 12. godine smo u poletarcima i onda nakon položenih vještina postajemo i bez godina pripadnici mlađih izviđača i planinki. Od 14 do 18 godina smo stariji izviđači i planinke. Nakon njih su modernim riječima kazano mlađi roveri i stariji roveri ili brđani – objašnjava Lagator. Svi izviđači ili skauti svijeta imaju iste zakone i poštuju ih, pa tako i članovi Saveza izviđača Crne Gore. Kako kaže Lagator, po tim zakonima i načelima izgrađuju ličnost i osobine i po tim principima žive i u trenucima mimo izviđačke organizacije.
– Oni koji misle da se ponašamo po vojničkoj disciplini, zaista griješe, jer nije to baš na tom nivou. Ipak, mora da se zna red i po tom redu slijedi i ponašanje svih nas u kampu, na zimovanju, pješačkoj turi, izletu, pomaganju u čišćenju snijega, prilikom poplava i slično – zaključio je Lagator. Skauti znaju Morzeovu azbuku, umiju da signaliziraju zastavicama, imaju putne znake koje mogu ostaviti onima koji će znati da ih pročitaju.
Skautska porodica u Crnoj Gori postoji još od davne 1928. godine. Izviđačku priču započeo je u Nikšiću Tibor Sekelj, tada učenik nikšićke gimnazije, koji je stvorio prvi izviđački steg u Zetskoj banovini. Od tada, izviđački život u našoj zemlji ne prestaje. Danas SICG predstavlja najveću omladinsku organizaciju u zemlji. Raspoređeni u 20-ak izviđačkih odreda i samostalnih četa, oni imaju programe prilagođene mlađoj i starijoj djeci, kao i odraslima. Svaki program odgovara određenoj kategoriji, a ispunjavanje zahtjeva izviđače vodi ka vrhu. Crna Gora broji 1.600 članova Saveza izviđača. Njihov zavjet oduvijek je:
„Dajem časnu riječ: da ću čuvati svoju domovinu, da prihvatam duhovnu stvarnost i da ću tragati za njenim punim značenjem, da ću pomagati drugima, živjeti i raditi po izviđačkim zakonima”. VI.RADOVIĆ
Čvor prijateljstva
Izviđači često mijenjaju marame i to je uspomena na dane provedene sa ljudima iz drugih odreda i zemalja.
– Maramu vežu čvorom prijateljstva. Čvorove učimo da bismo sa njima u nekim praktičnim situacijama znali da upotrijebimo kanap, traku, tkaninu ili neke druge materijale. Svaki izviđač, a i planinar, zna svezati skraćivaljku, ambulantni čvor, ribarski čvor, zastavni čvor... Potrebno je. Djeca se upišu u izviđače i da ne znaju tada da vežu pertle. Za mjesec dana učestvuju na takmičenju u vezanju čvorova kad za minut vežu i razvežu sedam jako teških čvorova – ispričao je Nikola Lagator.
Svečana akademija
Šest decenija istorije Savezu izviđača daje za pravo da budu ponosni na sve aktivnosti koje su sproveli u zemlji.
Tim povodom i organizuju svečanu akademiju „Naših 60 godina” u KIC-u „Budo Tomović” gdje će nastupiti KUD „Budo Tomović” i hor Gimanzije „Slobodan Škerović”.
Nezaboravna druženja
Zeković je kazao da su do sada održali pet smotri, od kojih je poslednja „Osjeti Crnu Goru” bila u Baru sa preko 900 učesnika iz 14 zemalja svijeta.
Više od 350 naših članova je u poslednjih osam godina posjetilo 64 zemlje svijeta i po povratku u svoje jedinice, kao i na nivou Saveza, opravdali su ulogu koja im je bila povjerena.