Izložba „Skriveni svijet starih bokeljskih kužina” autorki, etnologa mr Mileve Pejaković Vujošević i Jelene Karadžić otvorena je u Palati Grgurina u Starom gradu. U postavci su predmeti visoke zanatske i umjetničke izrade donijeti sa raznih meridijana, ili napravljeni u domaćim zanatskim radionicama, a među njima su i neki antikvitetni primjerci, koji su, po riječima istoričarke umjetnosti Ljiljane Zeković „oplemenjeni osobenim šarmom bokeljskih žena koje su sa ljubavlju šile i kukičale zavjese i stolnjake, uljepšavajući prostorije koje su bile njihovo malo carstvo”. Posjetioci su imali priliku i da se upoznaju sa gastronomskim nasljeđem Boke kotorske u vidu recepata koji su objavljeni u pratećem katalogu: stari recepti za polpete od oriza i rikote, salsu od sardela i mrkve, puding od kruha, umak od rena, prženi pasulj, ali i za patišpanj, fritule, dobrotsku tortu, prhko tijesto s mendulima, krofne i kremu od limuna i razne torte.
- Ova izložba nas vraća prisnosti doma sa saznanjem da se ljepota življenja krije u malim stvarima naše svakodnevice. Ne zaboravimo da kužina nije samo mjesto gdje se prave i konzumiraju jela. Ona je, prije svega, simbol porodičnog okupljanja kao i naših emotivnih i nostalgičnih sjećanja i podsjećanja na tajne prohujalih vremena... Ovi predmeti, različite namjene, zadivljuju nas svojim oblicima, funkcionalnom primjenom i dekorativnim ukrasima i prenose nam intimu bokeljskih porodica, ispunjenu ljubavlju i pijetetom prema naslijeđenom blagu koje se ne može materijalno procjenjivati, već ga prihvatiti i cijeniti kroz njegove duhovne i emotivne vrijednosti, istakla je Zeković otvarajući izložbu,.
Zahvaljujući porodicama iz Perasta, Dobrote, Tivta i Kotora, ovom postavkom su otvorena vrata starih bokeljskih kužina kako bi se prikazalo zaboravljeno posuđe koje se koristilo sredinom 19. i tokom 20. vijeka, rekla je mr Mileva Pejaković Vujošević, dodajući da će Pomorski muzej predstaviti ovu izložbu u mnogim mjestima u Crnoj Gori, a kasnije će o tome objaviti i publikaciju.
Ona je podsjetila da je bokeljska kužina često bila smještena u potkrovlju kuća, a pored mobilijara, centralno mjesto u njoj zauzimalo je posuđe u kome se pripremala i posluživala hrana. Arhivski podaci svjedoče da je najstarije posuđe koje se koristilo u Boki bilo zemljano, a izrađivalo se u Izi kod Zadra. Bilo je vrlo cijenjeno, a vjerovalo se da je najukusnija hrana spremljena u upravo takvim posudama. Kasnije je u upotrebu ušlo i bakarno posuđe, zatim posuđe od livenog gvožđa, emajliranog lima i srebra.
Pod vođstvom Vlaste Mandić, koja i sama decenijama njeguje bokeljsku gastronomsku tradiciju i svojim djelovanjem utiče na njenu promociju i očuvanje, otvaranje izložbe je svojim nastupom oplemenila ženska klapa „Bisernice Boke”, koja, pak, njeguje muzičku tradiciju primorskog višeglasnog narodnog pjevanja.
M.D.P.