Skoplje - Građani Makedonije, analitičari i eksperti za bezbjednosna pitanja, sve otvorenije izražavaju sumnju u vjerodostojnost informacija o napadu UČK na graničnu karaulu Gošince koji se dogodio sredinom nedjelje. Ovom sumnjičanju doprinose i kontroverzne informacije iz MUP-a, kao ova poslednja da je 40 terorista došlo sa kosovske strane do granične karaule sa dva automobila i da su se istim automobilima vratili nazad.
Zvanična verzija događaja prema saopštenju MUP-a bila je, da je dobronaoružana grupa u maskirnim uniformama i sa oznakama UČK, upala u karaulu zarobila četvoricu graničnih policajaca, trojicu vezala, a prema rekonstrukciji događaja, četvrtom ostavila ključeve lisica da ih oslobodi posle pola sata.
Istog dana sa Kosova je stiglo zvanično saopštenje KVOR-a da oni nijesu primijetili nikakve ilegalne radnje oko granice. I portparol kosovskog MUP-a Baki Keljani je demantovao da je grupa ušla sa kosovske teritorije.
Nježni teroristi
Prvo pitanje koje postavljaju i analitičari i građani Makedonije je, da li je incident u Gošincima posledica duboke političke krize, ili ,,hladna proba“ za defokusiranje pažnje građana sa „bombi“ koje skoro triputa nedjeljno detonira lider opozicije Zoran Zaev.
Politički analitičari i nezavisni mediji ocjenjuju da je namjera vlasti da se izazivanjem napetosti i zabrinutosti u javnosti skrene pažnja sa afere prisluškivanja i učvrste pozicije vlasti. Većina njih smatra da uslova i osnova za međuetnički sukob nema.
„Građani Makedonije imaju mnogo pametnijeg posla“, izjavio je Imer Selmani koji je svojevremeno kao kandidat za predsjednika države imao masovnu podršku i Makedonaca, i Albanaca. Njegovo mišljenje dijele i neki veterani Oslobodilačke narodne armije (ONA) koji tvrde da Albancima ne treba konflikt već posao i bolji uslovi za život.
General policije u penziji Stojančo Angelov, lider partije Dostoinstvo u kojoj su većina članova veterani sukoba iz 2001. godine, prije dvije nedjelje javno je upozoravao da raspolaže podacima da je vlast platila dva miliona eura paramilitarnoj kriminalnoj grupi koja operiše na tromeđi Makedonija, Srbija Kosovo kako bi izazivali konflikte u graničnom području sa Kosovom.
Istog mišljenja je i ekspert za bezbjednost Blagoja Markovski. On je javno postavio pitanje „kakvi su to teroristi bili u Gošincima koji su se tako nježno i sa pažnjom odnosili prema graničnim policajcima“.
Profesor na fakultetu za bezbjednost Ivan Babanovski, dugogodišnji pripadnik bezbjednosnih službi kaže da napad dobronaoružanih terorista, ili paramilitarne jedince na graničnu karaulu sigrno ne bi završio ovako nježno, da sve nije bilo unaprijed dogovoreno. „Ja sam prije 20 dana javno alarmirao da vladajuća struktura zagovara fingirani oružani sukob u Lipkovskom regionu i da je za tu namjeru potplaćeno 40 veterana OVK sa Kosova i lokalni kriminalci, među kojima i komandant iz sela Tanuševci“.
Prevaziđeni koncept
U trenucima dok su policija i mediji bliski vlasti dramatično govorili o napadu na karaulu Gošince, gradonačelnik Lipkova na čijoj se teritoriji prema saopštenju MUP-a dogodio incident izjavio je da je situacija u njegovoj opštini već duži period potpuno mirna. „Albancima iz ovog regiona ne pada na pamet da se uključe u ovu suludu igru koja treba da opere kriminalno vladanje aktuelne političke garniture, kaže gradonačelnik Lipkova Sadula Duraku.
U opštini Lipkovo živi veliki broj veterana iz sukoba 2000-2001. godine. Bivši komandanti ONE iz Lipkova tvrde da je čitav događaj insceniran od strane vladajućih elita, sa ciljem da se skrene pažnja građana sa tema koje objelodanjuje opozicija.
Poznat albanski politički analitičar iz Skoplja Edmond Ademi izjavio je za „Dan “ da samo vlast, odnosno koalicija VMRO-DPMNE i albanska partija DUI, imaju kapacitet i instrumente da stvore međuetnički konflikt. „Da bi spasili svoju kožu spremni su na sve, pa i da izazovu međuetnički konflikt. Međutim, i kod Makedonaca i kod Albanaca ovakav koncept više ne prolazi. „I Albanci i Makedonci i svi građani bez obzira na etničku ili vjersku pripadnost ujedinjeni su ovog puta da se kriminal vlasti i korupcija razobliče do kraja. Kocept međuetničkog sukoba je prevaziđen“, kaže za „Dan“ Ademi.
I analitičar Artan Sadiku ocjenjuje da je za razliku od ranijih godina ova godina najmirnija na međuetničkom planu. „Ovakav čin, kako ga opisuje policija, ne korespondira sa stanjem na terenu i sa raspoloženjem građana niti sa bilo kakvom etničkom eskalacijom. Imamo potpuno delegitimiranu vlast koalicije i eskalaciju političke krize pa na osnovu toga možemo da zaključimo da je incident u Gošincima rezultat te eskalacije, odnosno proizvod pokušaja da se politička eskalacija krize prebaci na drugi teren. Vlast ima puno razloga za to jer su se građani ovog puta mobilizovali van okvira etničkih linija i podjela. Studenti, honorarci, nastavnici, srednjoškolci, bez obzira da li su Albanci, Makedonci ili bilo koja druga etnička zajednica, zajedno su ovog puta u zahtjevima da im se rješavaju prioritetni problemi. Takav razvoj događaja ne ide u prilog vladajućim elitama i pokušavaju da izazovu međuetnički sukob. Taj koncept su ovog puta građani ismijali to pokazju i komentari na socijalnim mrežama“, kaže Sadiku.
Teško je predvidjeti kako će se dalje razvijati događaji. Ukoliko prevlada ocijena da je incident scenario vlasti, trebalo bi brzo da dođe do raspleta krize. Produži li indoktrinacija o terorizmu, razvoj događaja može da bude krajnje neizvjestan.
A.Pisarev
Ako može bez nas
Iste večeri predsjednik Makedonije Đorđe Ivanov pokušao je da zakaže hitan sastanak Savjeta za nacionalnu bezbjednost. Međutim, i Albanci i članovi opozicije koji imaju svoju stolicu u Savjetu za nacionalnu bezbjednost odbili su da prisustvuju ovom sastanku. Prvi, zato što ne prizaju legitimitet Đorđa Ivanova jer nije konsenzusom izabran, a drugi zato što smatraju da je incident insceniran i da vlada fingira nestabilnost. Tako je, kako su ocijenili ovdašnji mediji, održan samo jednopartijski sastanak državnog vrha.