LjUBLjANA – Samit koji će se u srijedu održati u Zagrebu u okviru procesa Brdo–Brioni, pružiće podršku daljoj stabilizaciji jugoistočne Evrope, reformskim procesima u zemljama koje žele članstvo u EU, saglasni su slovenački predsjednik Borut Pahor i hrvatska predsjednica Kolinda Grabar Kitarović.
Na samitu, kojem će prisustvovati predsjednici država regiona, potpredsjednik SAD Džozef Bajden, predsjednik Evropskog savjeta Donald Tusk i austrijski predsjednik Hajnc Fišer, razgovaraće se i o izbjegličkoj krizi i bezbjednosnim izazovima nakon terorističkih napada i prijetnji u Evropi i svijetu.
Pahor je rekao da je potrebno preuzeti mjere da bi se ograničio priliv izbjeglica balkanskom rutom.
„Iskreno moramo da težimo postizanju sporazuma kako bi se spriječilo stvaranje izbjegličkih `hotspotova`, čime bi mogao da bude premašen kapacitet svake zemlje individualno u pružanju utočišta izbjeglicama tokom zime”, kazao je Pahor, prenijela je slovenačka agencija STA.
Pahor je naveo da je hrvatsku predsjednicu obavijestio da je, prema njegovom mišljenju, zadatak vlasti Slovenije da u prihvatljivom vremenskom okviru uspostave uobičajen poredak na šengenskoj granici.
Predsjednik Slovenije je ukazao da bi EU trebalo više pažnje da posveti i procesu proširenja.
„Zbog unutrašnjih pitanja i potrebe za konsolidacijom, EU je proširenju davala manji značaj nego što zemlje Zapadnog Balkana zaslužuju”, naveo je Pahor.
Hrvatska i Slovenija očekuju da će biti izražena podrška EU i SAD uključivanju država regiona u EU i stabilizaciji i rješavanju njihovih odnosa, saopštili su čelnici Hrvatske i Slovenije.
Samit dolazi „u pravo vrijeme”, a prisustvo američkog potpredsjednika govori o nastojanju SAD da se više nego do sada uključi u raspravu o bezbjednosnim pitanjima i rizicima u jugoistočnoj Evropi, istakla je Grabar Kitarović.
Prema njenim riječima, sadašnji trenutak treba iskoristiti za podršku reformama koje vode u EU, te taj proces treba iskoristiti i za stabilizaciju odnosa i rješenje otvorenih bilateralnih pitanja.
Zagrebački samit biće ujedno i prilika za raspravu o bezbjednosnim izazovima, terorističkim prijetnjama i radikalizaciji, kao i da se ponovo iskaže odlučnost i protivljenje takvim pojavama, spomenula je Grabar Kitarović.
Dva zvaničnika razgovarala su i o problemima i izazovima koje zemljama u regionu donosi izbjeglička kriza, pri čemu su se složili da je taj problem koji se tiče cijele Evrope potrebno rješavati na izvoru i dugoročno, a migrantsko-izbjeglički talas polako smanjivati dogovorom zemalja na balkanskoj ruti.
Slovenija želi da što prije uvede raniji režim kontrole i uvažavanje šengenskih pravila, ali to se ne može sprovesti bez dogovora s drugim zemljama, naročito s Hrvatskom iz koje migranti ulaze u Sloveniju i s Austrijom u koju nakon Slovenije odlaze, rekao je Pahor.
Hrvatska predsjednica je Pahoru rekla da se nada da žičana ograda koju je postavila Slovenija na granici neće izazvati incidente ni na jednoj ni na drugoj strani i da se nada da će potreba za njom što prije prestati kako bi bila uklonjena.
Njih dvoje su se založili za bolju kontrolu izbjegličkog talasa, saradnju među državama jugoistočne i srednje Evrope na migrantskoj ruti, te uvažavanje humanitarnog, ali i bezbjednosnog aspekta izbjegličke krize jer je važno zaštititi građane zemalja kroz koje migranti prolaze i njihovu stabilnost.
Oni su podržali razlikovanje izbjeglica iz ratnih zona i takozvanih ekonomskih migranata koji bježe iz siromašnih sredina.(Tanjug)