SKOPLjE – U Makedoniji ne prestaju reakcije zbog inicijative Ustavnog suda da predsjednik države ubuduće može da pomiluje i izvršioce najtežih krivičnih djela kao što su izborne manipulacije, falsifikovanje izbornog materijala, pedofiliju, proizvodnju i promet narkoticima i djela protiv čovječanstva.
Građani već tri dana uzastopno organizuju proteste pred Ustavnim sudom i traže ostavku petorice sudija koji su glasali i podržali ovu inicijativu.
Oglasio se i doskorašnji predsjednik Makedonske akademije nauke i umjetnosti dr Vlado Kambovski, jedan od eminentnih pravnika na prostoru bivše Jugoslavije i ekspert za krivično pravo. On je u kratkom komentaru na ovakav stav Ustavnog suda rekao da je Ustavni sud izvršio državni udar. „Ovo je kraj za makedonsku državu”, kaže akademik Vlado Kambovski.
„Ovakvo dezavuisanje institucija u Makedoniji je potkopavanje pravne sigurnosti građana i podstrek i ohrabrivanje onih koji su učinili, čine, ili imaju namjeru da naprave izborni falsifikat. Za njih je ovakav stav Ustavnog suda ohrabrenje za izborne manipulacije”, kaže Kambovski.
On smatra da se Ustavni sud odlučio na ovakav sramni čin da bi spasio osumnjičene za izborni kriminal koji su pod opservacijom Specijalnog javnog tužilaštva i protiv kojih su već podnijete krivične prijave zbog izbornog kriminala. To su ljudi iz vrha vlasti i vlast preko Ustavnog suda želi da obezbijedi prostor i omogući predsjedniku države da ih pomiluje za učinjeni kriminal.
Na istoj liniji sa Kambovskim je i akademik Katica Ćulajkova. Ona je javno prozvala predsjednika države da osudi ovakvu inicijativu i zloupotrebu Ustavnog suda, jer je ovo anticivilizacijski čin koji nepovratno i sistematski destruiše Makedoniju.
Pravni eksperti kažu da se Ustavni sud ovim činom ponizio pod pritiskom vladajuće političke partije i izgubio kredibilitet pred građanima kao vrhovna sudska instanca, posebno što se u okviru paketa kojim se predsjedniku države omogućuje da pomiluje izvršioce kriminalnih radnji za vrijeme izbora daje prvo da pomiluje i pedofile, narko-dilere i lica koja su počinila zlodjela protiv čovječanstva.
Univerzitetski profesor Osman Kadriu kaže da je ova inicijativa direktno povezana sa aktuelnim krivičnim prijavama koje je Specijalno javno tužilaštvo podnijelo protiv dvojice bivših ministra u Vladi Nikole Gruevskog i protiv generalnog sekretara vlade zbog umiješanosti u izborni kriminal. Ovo je direktan uvod u kompletnu politizaciju i partizaciju najviše sudske instance Ustavnog suda. Međunarodni eksperti, koji posreduju u razrješenju političke krize u Makedoniji, začuđeni su i iznenađeni ovakvim ponašanjem Ustavnog suda. Piter Vanhojte, koji je neposredno involviran u rješenje krize, na svom tviter profilu je samo pitao da li je moguće da se oni koji treba da budu kažnjeni ohrabruju da isto čine i dalje.
Margarita Caca Nikolovska, dugogodišnji sudija u Evropskom sudu za ljudska prava, bivši sudija u Ustavnom sudu BiH, sada predsjednica Instituta za ljudska prava, kaže da je ovo još jedan korak u kontinuiranim akcijama vladajuće partije da se spriječi procesuiranje krivičnih djela protiv izbora koje je pokrenulo Specijalno javno tužilaštvo da se onemogući građanima da vide kako su napravljene izborne prevare u tri izborna ciklusa od 2006. do 2014. godine.
Brzina od samo nedjelju dana sa kojom je procesuirana ova ideja pred Ustavnim sudom potvrđuje da aktuelna vlast želi na svaki mogući način da zaštiti visoke državne funkcionere koji su optuženi za zločinačko udruživanje i kriminal u izbornom procesu. Najčudnije je i van sudske prakse da Ustavni sud nije dao obrazloženje zašto pokreće ovu inicijativu.
Izvjestilac za Makedoniju u Evropskom parlamentu Ivo Vajgl preksinoć je izjavio da je ova odluka Ustavnog suda pod opservacijom EP, ali da još ne može ništa konkretno da kaže jer se sve dogodilo na brzinu i u momentu kada međunarodna zajednica nije očekivala ovakav dalji rasplet političke krize u Makedoniji. „Tek trebamo da analiziramo šta se u stvari dogodilo. Ja imam puno povjerenje u posrednika EU, koji u Skoplju pokušava da pronađe pravi izlaz iz političke krize i očekujem da iskustvo koje u tom poslu ima Piter Vanhaute može biti samo od koristi”, kazao je Vajgl.
A.Pisarev