Andrej Plenković izabran je u nedjelju za predsjednika Hrvatske demokratske zajednice kao jedini kandidat za lidera na stranačkim izborima koji su održani po principu „jedan član – jedan glas”. Novi predsjednik HDZ-a biće kandidat te stranke za novog premijera na vanrednim parlamentarnim izborima, koji će u Hrvatskoj biti održani 11. septembra.
Plenković je peti predsjednik stranke i na toj funkciji zamijenio je Tomislava Karamarka, koji je 21. juna podnio ostavku jer nije uspio da formira većinu u Saboru, kao što je obećao.
Karamarko je prije tri mjeseca, 17. aprila, drugi put izabran za predsjednika HDZ-a, dobivši podršku 92.276 članova stranke, takođe kao jedini kandidat.
Novi predsjednik stranke najavio je da će čvrsto ostati pri politici pomirenja Franje Tuđamana, koja zajedničke nacionalne i društvene interese i ciljeve stavlja ispred političkih i ideoloških razlika.
Politika novog lidera HDZ-a razlikovaće se od politike koju je vodio njegov prethodnik Tomislav Karamarko u čitavom nizu oblasti. Povratak Tuđmanovoj politici jedna je od njih, budući da je Karamarko takozvanu politiku pomirenja javno ocjenjivao kao naivnu, uz tvrdnju da bi od nje i Tuđman sasvim sigurno odustao da je živ.
Zanimljiv je i Plenkovićev plan prema kojem „HDZ treba da postane predvodnik u razvijanju najviših standarda unutarstranačke demokratije”.
Kao važan element svog programa, predsjednik HDZ-a je istakao uspostavljanje „transparentnog i efikasnog sistema javne nabavke”, što istovremeno smatra i snažnom antikorupcijskom mjerom. Zalaže se za „funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju, sa županijama kao središnjim nivoom i istorijskim oblikom teritorijalnog ustrojstva”.
Plenković će, kako je najavio, sa svim vjerskim zajednicama podsticati konstruktivan dijalog, poštujući načelo odvojenosti Crkve i države.
Kada je riječ o nacionalnim manjinama, Plenković je najavio potrebu razvijanja razumijevanja i solidarnosti radi pune zaštite manjinskih prava, odnosno dio o saradnji sa nevladinim organizacijama, koje naziva „važnim faktorom svakog demokratskog društva, čijem razvoju pridonose”.
Kako je ranije objavio riječki „Novi list”, Plenković će vratiti sve ono po čemu je, kada je riječ o nacionalnim manjinama, „gazio” ministar u tehničkoj vladi iz HDZ-a Zlatko Hasanbegović.
Prema ocjeni tog lista, Hasanbegović je saradnju sa manjinskim zajednicama i civilnim društvom sveo na brutalne verbalne obračune.
Zlatko Hasanbegović se, navodi list, naročito istakao u uništavanju neprofitnih medija, dok Plenković medije u programu naziva „važnim dijelom kreativnih industrija, veoma važnima za razvoj demokratskih i pluralnih društava”, zbog čega treba „razvijati politike koje će podsticati pluralizam, profesionalnost i raznolikost medija te insistirati na poštovanju medijskih sloboda”.
Kada je riječ o spoljnoj politici, Plenković je najavio da, budući da je Hrvatska jedina članica EU koja ima dunavsku i jadransku, odnosno mediteransku dimenziju, zbog čega se, smatra, treba „jasnije pozicionirati kao glavni partner prema državama u svom susjedstvu”, osnaživanju srednjevropske dimenzije zemlje i odnose sa ključnim evropskim i globalnim silama, posebno SAD.
Do izbora za prvog čovjeka HDZ-a bio je evroparlamentarac. Rođeni je Zagrepčanin, tečno govori engleski, francuski i italijanski jezik, a služi se njemačkim. Bavio se sportom – fudbalom, tenisom, vaterpolom i košarkom, pa je i njegov program u velikom dijelu posvećen toj oblasti. Po struci je pravnik, a praksu je obavljao 1992. u advokatskoj kancelariji „Stivenson–Harvud” u Londonu. U Ministarstvu spoljnih poslova završio je program za diplomatskog savjetnika i 1999. položio je savjetnički ispit na Diplomatskoj akademiji. U tom resoru se 2004. bavio odnosima Hrvatske sa Savjetom Evrope i Evropskom unijom, uključujući pregovore o Sporazumu o saradnji između Hrvatske i EU.
Bio je član hrvatskog pregovaračkog tima za Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, zatim zamjenik šefa hrvatske Misije pri EU u Briselu, od 2005. do 2010. bio je zamjenik ambasadora u Francuskoj, zadužen za politička i organizacijska pitanja.
U vladi Jadranke Kosor od aprila 2010. do decembra 2011. obavljao je dužnost državnog sekretara za evropske integracije.
Član HDZ-a je od 2011. godine, a na prvim stranačkim izborima za Evropski parlament kandidovao se 2013. i od tada je i zvanično preuzeo dužnost člana EP.(RTS)