Izbjegli Srbi iz Hrvatske, nosioci stanarskog prava, koji nijesu povratili svoje stanove, mogu da se obrate Srpskom narodnom vijeću u Zagrebu koje može da im pomogne u rješavanju stambenog pitanja. Planirano je zbrinjavanje više od 8.000 ljudi.
Šefica pravnog tima Srpskog narodnog vijeća iz Zagreba Tatjana Vukobratović Spasojević rekla je u intervjuu za RTS da svi oni koji žele stambeno da se zbrinu u Hrvatskoj, a koji se nijesu zbrinuli u drugim zemljama mogu podnijeti zahtjev za stambeno zbrinjavanje ukoliko su imali u Hrvatskoj određenu imovinu.
Ovaj projekat, iako rješava stambeno pitanje, neće uticati na vraćanje imovine koja je Srbima oduzeta ili uništena u Hrvatskoj, šta oni tačno dobijaju?
Pitanje konačnog rješavanja izbjegličkih i prognanih projekat je Srpskog narodnog vijeća u Hrvatskoj i teško će biti riješen, jer je počeo kasno. Da je krenuo u posleratnom periodu, on bi imao svog efekta, mi smo skeptični, ali smo tu kao podrška prije svega na terenu. Mi smo podrška po uredima županisjkim, da ljudi prikupe tu dokumentaciju, a naravno podrška smo i podnosiocima zahtjeva, to nam je cilj.
Ko ima mogućnost da podnese zahtjev, na koga se odnosi?
U ovom momentu mogućnost imaju svi oni koji žele stambeno da se zbrinu u Republici Hrvatskoj, a koji se nijesu zbrinuli u drugim zemljama, nijesu se, na primjer, zbrinuli u Srbiji, u izbjeglištvu su sve ove godine, nijesu dobili nikakvo stambeno zbrinjavanje, oni mogu podnijeti zahtjev ako su imali u Hrvatskoj određenu imovinu.
U puno slučajeva najčešće su to bivši nosioci stanarskog prava, ljudi koji su imali društvene stanove, izbjegli su 90-ih, mnogi su izbjegli početkom rata, a vraćaju se poslednji, oni su u najgoroj situaciji. Podnijeli su zahtjeve prije nekoliko godina, a još ih nijesu riješili.
Nema nikakvog roka za podnošenje zahtjeva, to su zahtjevi i svi su nekako procesuirani. Desili su se slučajevi da su ljudi podnijeli zahtjeve i 2005. godine, u međuvremenu ljudi se nijesu javljali, interesovali, niti su im se obraćala državna tijela. Sad smo došli u situaciju da ne možemo do tih ljudi.
Neki su promijenili adrese, neki nijesu živi, okolnosti životne, proširili su porodice, što je dobro, ali ti se zahtjevi moraju dopuniti da bi se donijelo pozitivno ili negativno rješenje. Oni neće dobijati svoje stanove niti kuće iz kojih su izašli, dobijaju zamjenu za svoju imovinu.
Šta je s onima koji ne žele da se vrate?
Ako su društveni stanovi tu se ne mogu sigurno vratiti, tu je zamjena stambeno zbrinjavanje, ali Republika Hrvatska u svom nacionalnom programu već odavno zbrinjava nosioce stanarskog prava, ako je to kuća može se dobiti stambeni materijal za stambeno zbrinjavanje pod uslovom da nemate drugu imovinu useljivu, slične kvadrature u, recimo, Srbiji.
Ako ne žele da se vrate oni će morati da rješavaju intergraciju tu gdje jesu, morali bi se obratiti svojim lokalnim povjerenicima, da vide kakva je situacija na terenu.
(RTS)