Dnevna štampa Marketing Redakcija Kontakt
U Njemačkoj osuđen na četiri godine, kod nas dobio odštetu * Od bojkota ne smijemo odustati * Dug za garancije 321 milion eura * Smijenjen zbog namještanja tendera, pa imenovan za sekretara * Ćorsokak čovječanstva * U Njemačkoj osuđen na četiri godine, kod nas dobio odštetu * Spajaj i živi u miru
ISSN 1800-6299
  Izdanje: 16-12-2017

Porudzbenica
Rubrike
Pogledajte

Strip Dana

Strip

Riječ Dana
Orhan Pamuk, književnik:
– Danas svi hoće da pišu romane.

Vic Dana :)

-Odakle ste Vi gospođo?
Iz Francuske.
-Opaaaaa Francuskinjaaa?
-Odakle ste Vi?
Iz Njemačke.
-Opaaaaa Njemicaaaa!
-Odakle ste Vi gospođo??
Iz Obale Slonovače.
-Opaaaaa.... Opaaaaa!

Suljo: Prevario sam te.
Fata: I ja sam tebe.
Suljo: 1. april!
Fata: 26. februar.

- Opa, uzeo se novi automobil... Koji ti je to marka?
- Kia.
- Nazdravlje! A vidiš onog plavog Mercedesa?
- Vidim.
- E ja ti imam istog takvog, samo žutog, Golfa dvojku.







Arhiva
Dan:
Mjesec:
God:

Razno
Uclani se

Balkan - datum: 2017-12-15 EVROPSKI PARLAMENT RASPRAVLJA O PROŠIRENJU ŠENGENSKE ZONE Ulazak u novi, gori Šengen Ulazak u šengensku zonu politička je odluka za koju je potrebna jednoglasna odluka Evropskog vijeća. Vijeće je poručilo da je proces evaluacije Hrvatske još uvijek u toku i da se rješavaju određeni nedostaci, ali je preostalo vrlo malo pitanja o kojima očekuju predlog Evropske komisije u bliskoj budućnosti
Dan - novi portal
STRA­ZBUR – Evrop­ski par­la­ment je u te­mat­skoj ras­pra­vi na ple­nar­noj sjed­ni­ci u Stra­zbu­ru po­dr­žao ula­zak Hr­vat­ske šen­ge­nu zo­nu, što bi se, po oče­ki­va­nji­ma hr­vat­skih evro­par­la­men­ta­ra­ca, mo­glo do­go­di­ti 2019. go­di­ne.
Đa­ni Pi­te­la, pred­sjed­nik po­sla­ni­ka S&D-a, na či­ji je pred­log Evrop­ski par­la­ment ras­pra­vljao o pr­o­ši­re­nju šen­gen­ske zo­ne na Bu­ga­r­sku, Ru­mu­ni­ju i Hr­vat­sku, na­gla­sio je da u EU ne mo­že bi­ti dr­ža­va dru­gog raz­re­da i da ni­je po­šte­no is­klju­či­ti te tri dr­ža­ve iz zo­ne bez gra­ni­ca.
– Hr­vat­ski gra­đa­ni za­slu­žu­ju is­pu­nje­nje obe­ća­nja da ima­ju pra­vo da pri­stu­pi­ti Šen­ge­nu ka­da is­pu­ne uslo­ve – re­kao je.
Špan­ski po­sla­nik Este­ban Gon­za­lez Pons, pot­pred­sjed­nik Klu­ba po­sla­ni­ka Evrop­ske na­rod­ne stran­ke (EPP), ta­ko­đe je u ras­pra­vi us­tvr­dio da „ne bi smje­lo bi­ti ze­ma­lja pr­vog i dru­gog re­da ka­da se go­vo­ri o Šen­ge­nu”.
Evrop­ki po­vje­re­nik Di­mi­tris Avra­mo­pu­los za­hva­lio se Pi­te­li i S&D-u na ini­ci­ja­ti­vi da se go­vo­ri o pro­ši­re­nju šen­gen­skog pod­ruč­ja na Hr­vat­sku i re­kao da će ona, za­jed­no s Bu­gar­skom i Ru­mu­ni­jom, ima­ti va­žnu ulo­gu u za­šti­ti EU gra­ni­ca.
Za­stup­nik To­ni­no Pi­cu­la (SDP/S&D), ko­ji je u ime S&D-a bio ime­no­van za iz­vje­sti­o­ca u sje­ni u dva mi­šlje­nja Od­bo­ra za spolj­ne po­slo­ve u ovom pi­ta­nju, za­do­vo­ljan je što je lo­bi­ra­njem po­sti­gao da ova te­ma do­bi­je pri­o­ri­tet na zad­njoj ple­nar­noj sjed­ni­ci u 2017. go­di­ni i ocje­nju­je da Hr­vat­ska ni­ka­da ni­je ima­la ja­sni­ju po­li­tič­ku po­dr­šku Evrop­skog par­la­men­ta ula­sku u šen­gen­ski pro­stor.
– Ovo je pr­vi put da se u ovoj in­sti­tu­ci­ji, Evrop­skom par­la­men­tu, kao pri­o­rit­na te­ma za­sje­da­nja po­ja­vi­lo ne­što što je naš na­ci­o­nal­ni stra­te­ški in­te­res. Do­ga­đa­ji 2015. su po­ka­za­li ko­li­ko je va­žno bi­ti s pra­ve stra­ne šen­gen­ske gra­ni­ce – is­ta­kao je To­ni­no Pi­cu­la či­ja gru­pa je i ini­ci­ra­la ras­pra­vu.
– Bi­lo je va­žno osi­gu­ra­ti da se u toj ras­pra­vi u EP is­ka­že jed­na vr­sta po­li­tič­kog je­din­stva naj­re­le­vant­ni­jih po­li­tič­kih gru­pa­ci­ja oko tog hr­vat­skog ci­lja, a to se da­nas do­go­di­lo – re­kao je Pi­cu­la na­kon ras­pra­ve.
Pi­cu­la je u raz­go­vo­ru s hr­vat­skim no­vi­na­ri­ma na­po­me­nuo da je ta te­ma sta­vlje­na na dnev­ni red na pred­log so­ci­ja­li­sta i de­mo­kra­ta, ali da je i Evrop­ska na­rod­na stran­ka (EPP) pre­ko svog pred­stav­ni­ka vr­lo ja­sno ka­za­la da Bu­gar­ska i Ru­mu­ni­ja za­slu­žu­ju ula­zak u šen­gen­ski pro­stor, a uz to je u ras­pra­vi Hr­vat­ska go­to­vo una­pri­jed do­bi­la po­dr­šku za član­stvo.
– To im­pli­ci­ra mo­žda da ne­će bi­ti po­li­tič­kih blo­ka­da hr­vat­skog ula­ska u šen­gen­ski pro­stor – is­ta­kao je Pi­cu­la.
Ula­zak u šen­gen­sku zo­nu po­li­tič­ka je od­lu­ka za ko­ju je po­treb­na jed­no­gla­sna od­lu­ka Evrop­skog vi­je­ća. Vi­je­će je po­ru­či­lo da je pro­ces eva­lu­a­ci­je Hr­vat­ske još uvi­jek u to­ku i da se rje­ša­va­ju od­re­đe­ni ne­do­sta­ci, ali je pre­o­sta­lo vr­lo ma­lo pi­ta­nja o ko­ji­ma oče­ku­ju pred­log Evrop­ske ko­mi­si­je u bli­skoj bu­duć­no­sti.
Pi­cu­la je u ras­pra­vi na­gla­sio da je Hr­vat­ska od pri­stu­pa­nja šen­gen­skom in­for­ma­tiv­nom si­ste­mu u sa­mo če­ti­ri mje­se­ca oba­vi­la 75 mi­lo­na kon­tro­la i iden­ti­fi­ko­vala vi­še od 4.000 pre­kr­ši­la­ca.
– Prak­sa do­ka­zu­je da već oba­vlje­ne pri­pre­me do­no­se re­zul­ta­te. Pre­ma zad­njoj eva­lu­a­ci­ji ko­ja je spro­ve­de­na kra­jem no­vem­bra, Hr­vat­ska je is­pu­ni­la 68 od 98 pre­po­ru­ka – na­gla­sio je Pi­cu­la.
Ula­zak Hr­vat­ske u pu­no­prav­ni pro­stor kon­ti­nen­tal­nog sa­ve­za, na­čel­no bez unu­tra­šnjih gra­ni­ca, tra­je već du­go, a još du­že kod dru­ge dvije čla­ni­ce EU.
Bio je to svo­je­vr­sni prob­ni rok za te ze­mlje, ali za to vre­me su ne­ki od­no­si u sa­moj EU po­sta­li bit­no dru­ga­či­ji.
Iz­bje­glič­ka kri­za vra­ti­la je Evro­pu una­zad i njo­me se da­nas pro­sti­re ne­ka no­va, do­slov­no gvo­zde­na za­ve­sa – ona od tzv. ži­let-ži­ce.
Šta­vi­še, po no­tor­noj bo­dlji­ka­voj ži­ci naj­po­zna­ti­ja su dva ne­po­sred­na hr­vat­ska su­sje­da u EU: Ma­đar­ska i Slo­ve­ni­ja. Šta će u ta­kvim pri­li­ka­ma zna­či­ti ne­ki no­vi Šen­gen, da li će se ži­let-ži­ca pre­se­li­ti na gra­ni­ce Hr­vat­ske pre­ma nje­nim is­toč­nim su­sje­di­ma?
– Iz­bje­glič­ka kri­za i te­ro­ri­zam su po­sle­dič­no, iz­me­đu osta­log, do­ve­li do manj­ka po­vje­re­nja me­đu dr­ža­va­ma čla­ni­ca­ma. Zbog to­ga da­nas ima­mo kon­tro­le na spolj­nim gra­ni­ca­ma, ali i si­ste­mat­ske pro­vje­re u ba­za­ma po­da­ta­ka svih oso­ba ko­je ula­ze ili iz­la­ze iz šen­gen­skog pro­sto­ra, uklju­ču­ju­ći i sta­nov­ni­ke Evrop­ske uni­je. Evro­pa za­i­sta ne smi­je da po­sta­ne tvr­đa­va opa­sa­na ne­pre­mo­sti­vim be­de­mom – na­sta­vlja Pi­cu­la za Doj­če ve­le – ali, ta­ko­đe, Evro­pa ko­ja ni­je bez­bjed­na ne mo­že da bu­de sim­bol bla­go­sta­nja i otvo­re­no­sti.
– Tre­ba­lo bi ja­ča­ti po­vje­re­nje, ali i si­ste­me bez­bjed­no­sti. Pi­ta­nje je po­li­tič­ke mu­dro­sti i do­go­vo­ra – pro­na­ći ba­lans iz­me­đu jed­nog i dru­gog. Tre­ba­lo bi se fo­ku­si­ra­ti na evrop­sku so­li­dar­nost i rje­ša­va­nje pro­ble­ma sa­rad­njom, ko­li­ko god bi­li slo­že­ni – re­kao je Pi­cu­la.
A kao što smo jed­nom ov­dje već usta­no­vi­li, Evrop­ska uni­ja bi kri­ze u azij­skim i afrič­kim ze­mlja­ma tre­ba­lo da rje­ša­va na nji­ho­vim te­ri­to­ri­ja­ma – da­kle pri­je ne­go što ih ta­mo­šnje sta­nov­ni­štvo na­pu­sti, a po mo­guć­no­sti čak ta­ko što će Evro­pa pre­sta­ti da ih ge­ne­ri­še.
Mi­mo to­ga, šta bi ula­zak u re­žim Šen­gen­skog spo­ra­zu­ma mo­gao da zna­či Hr­vat­skoj ka­da je ri­ječ o eko­no­mi­ji i kre­ta­nja nje­nih gra­đa­na?
Pi­cu­li­na po­sla­nič­ka gru­pa u Evrop­skom par­la­men­tu (so­ci­ja­li­sti i so­ci­jal­de­mo­kra­te) pred­lo­ži­la je no­vo raz­ma­tra­nje pro­ši­re­nja Šen­ge­na na no­vi­je čla­ni­ce, a on lič­no pri­mje­ću­je da bi se ko­ri­sti po Hr­vat­sku mo­gle u pr­vom re­du ogle­da­ti ka­da je ri­ječ o lak­šem i br­žem pro­la­sku tu­ri­sta iz dru­gih ze­ma­lja EU pre­ko gra­ni­ce Hr­vat­ske.
Jed­na či­nje­ni­ca, ko­ju sa­go­vor­nik DV-a ra­do is­ti­če, po­ka­zu­je da Evro­plja­ni sva­ke go­di­ne na šen­gen­skom pro­sto­ru ostva­ru­ju oko 1,25 mi­li­jar­di pu­to­va­nja.
Ali To­ni­no Pi­cu­la je i pred­sjed­nik de­le­ga­ci­je EU za od­no­se s Bo­snom i Her­ce­go­vi­nom. Za­to je DV in­te­re­so­va­lo šta bi even­tu­al­no sko­ro pro­ši­re­nje Šen­ge­na na Hr­vat­sku zna­či­lo toj dr­ža­vi i nje­nim gra­đa­ni­ma.
– Na mo­guć­no­sti pu­to­va­nja gra­đa­na BiH u EU mno­go vi­še će uti­ca­ti ukup­na re­gu­la­ti­va gra­nič­ne pro­ble­ma­ti­ke EU, a ma­nje sa­mo član­stvo Hr­vat­ske u Šen­ge­nu. Re­ci­mo, uvo­đe­nje si­ste­ma ETI­AS, tj. pla­ni­ra­no oba­ve­zno na­ja­vlji­va­nje pu­to­va­nja gra­đa­na dr­ža­va za­pad­nog Bal­ka­na u EU, ni­je bi­la­te­ral­no pi­ta­nje. U sva­kom slu­ča­ju, ključ­na stvar ve­za­na za Šen­gen je­ste to što EU po­či­va na me­đu­sob­nom po­ve­re­nju ze­ma­lja Uni­je da se spolj­ne gra­ni­ce po­u­zda­no šti­te, te da čla­ni­ce na tim gra­ni­ca­ma ne do­zvo­lja­va­ju da se bi­lo ka­kva pri­jet­nja pro­pu­sti pre­ko nji­ho­vih te­ri­to­ri­ja ka unu­tra­šnjo­sti EU – uvje­ren je Pi­cu­la.


Evro­pa na pu­tu u 19. vi­jek

Tre­ba­lo bi pri­tom zna­ti da je Hr­vat­ska čla­ni­ca Evrop­ske uni­je s naj­du­žom spolj­nom gra­ni­com pre­ma tre­ćim ze­mlja­ma, od če­ga sa Bo­snom i Her­ce­go­vi­nom de­li oko hi­lja­du ki­lo­me­tra za­jed­nič­ke gra­ni­ce.
– Već sa­da, zbog pri­la­go­đa­va­nja na­šeg pre­ko­gra­nič­nog re­ži­ma za Šen­gen, uve­de­ne su pro­mje­ne ko­je omo­gu­ća­va­ju is­pu­nja­va­nje šen­gen­skih uslo­va za Re­pu­bli­ku Hr­vat­sku, ali zna­čaj­ni­je ne ugro­ža­va­ju do­sa­da­šnji ži­vot i na­vi­ke sta­nov­ni­štva s obje stra­ne gra­ni­ce. Taj pri­prem­ni pe­ri­od je va­žan ka­ko bi i jed­ni i dru­gi za­pra­vo na­u­či­li da ži­ve s no­vim gra­nič­nim re­ži­mom, ali i raz­vi­li gra­nič­nu in­fra­struk­tu­ru – za­klju­čak je To­ni­na Pi­cu­le.
Nje­go­va po­zi­tiv­na oče­ki­va­nja, me­đu­tim, ne di­je­li po­zna­ti spolj­no­po­li­tič­ki ana­li­ti­čar To­mi­slav Ja­kić, ko­ga je DV pi­tao za mi­šlje­nje na tu te­mu.
– U ne­ku ru­ku je čak iro­nič­no go­vo­ri­ti o to­me što bi ula­zak u šen­gen­ski pro­stor zna­čio za Hr­vat­sku da­nas ka­da već na slo­ve­nač­koj gra­ni­ci ima­te bo­dlji­ka­vu ži­cu. Šen­gen, na­ža­lost, ni­je vi­še ono što je bio ili je tre­ba­lo da bu­de. Evro­pa za­sno­va­na na ide­ji slo­bod­nog pro­to­ka lju­di, ro­ba i ide­ja pre­tva­ra se u skup na­ci­o­na­li­stič­ki ori­jen­ti­sa­nih dr­ža­va usred­sre­đe­nih na sop­stve­ni su­ve­re­ni­tet, go­to­vo u smi­slu 19. vi­je­ka. I to ta­ko što za­tva­ra­ju spolj­ne gra­ni­ce pred svi­ma ko­ji su u Evro­pi – baš onoj ka­kvu su za­mi­sli­li nje­ni idej­ni tvor­ci – po­že­lje­li da pro­na­đu sklo­ni­šte – sma­tra Ja­kić.

Komentari

Komentari se objavljuju sa zadrškom.

Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.

Prijavite neprikladan komentar našem MODERATORU.

Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem Ombudsmanu.

Dan - novi portal
Predaja pomena on-line

Najčitanije danas

INFO

Cjenovnik i pravila o medijskom predstavljanju u toku kampanje za izbore za odbornike u SO Herceg Novi koji će biti održani 9. maja 2021.godine.

Pravila lokalni
Jumedia Mont d.o.o.

Cjenovnik - Radio D

Pravila o medijskom predstavljanju

Pravila lokalni
M.D.COMPANY d.o.o.

Cjenovnik - Radio D+

INFO

Zaštitnika prava čitalaca Dan-a

OMBUDSMAN

kontakt:

ombudsman@dan.co.me

fax:

+382 20 481 505

Pogledajte POSLOVNIK

Pratite rad OMBUDSMANA

Pogledajte IZVJEŠTAJE

Karikatura DAN-a
Karikatura
Pogledaj sve karikature >>>

Najčitanije - 7 dana


 

Prognoza dana

 



 

Developed by Beli&Boris - (c) 2005 "Dan"