Agenciji za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama tokom 2014. podnijete su 1.753 žalbe zbog prakse državnih organa da skrivaju informacije, koje su se najčešće odnosile na sklapanje ugovora i utrošak sredstava. Član Savjeta Agencije Radenko Lacmanović kazao je „Danu” da je prošlogodišnja praksa nastavljena i u 2015. i da su Upravnoj inspekciji podnijeli prijavu protiv Elektroprivrede Crne Gore i predsjednika Odbora direktora tog preduzeća Srđana Kovačevića, jer već godinama odbijaju da javnosti dostave ugovore koje su sklopili sa italijanskom kompanijom A2A. Lacmanović navodi da iz EPCG uvijek odbijaju zahtjeve za slobodan pristup informacijama i zato su prvi pravni subjekat protiv kojeg je podnijeta prijava.
– EPCG uvijek u potpunosti odbijaju da dostave tražene ugovore, što je protivno važećoj legislativi u Crnoj Gori i presudi Upravnog suda iz 2010. godine. Ugovore koje potpisuju organi vlasti mogu se samo djelimično štititi, ali ne i ograničavati pristup njihovom sadržaju u cjelosti, a to je ono što radi EPCG. Ugovor o kojima EPCG ćuti je i onaj koji je potpisan sa italijsnskom A2A, koja je kupila akcije tog preduzeća. Oni se oglušuju i na akte koje im mi kao Savjet Agencije šaljemo i tražimo im informacije koje se od njih traže da bi i mi procijenili da li oni moraju da budu dostupni javnosti – kazao je Lacmanović za „Dan”.
U izvještaju o radu za prošlu godinu se navodi da je u postupku analize povrede odredaba Zakona o slobodnom pristupu informacijama Savjet Agencije je u 1.332 slučaja utvrdio da su državni organi izvršili povredu pravila postupka, pri čemu je utvrđeno postojanje ćutanja administracije u 1.047 slučajeva, dok je 285 puta donijeta meritorna odluka i obavezan prvostepeni organ da dostavi podnosiocu zahtijeva traženu informaciju.
– Podatak da smo se suočili sa 1.047 slučajeva ćutanja administracije je ne samo obeshrabrujući, već govori o naslijeđenoj praksi u znatnom broju organa, koja se ogleda u nastojanju da se sakriju informacije. Ovo ne samo da je sa aspekta građanskog prava da posjeduje željenu informaciju neprihvatljivo ponašanje, već i šteti samom kvalitetu rada organa vlasti u Crnoj Gori – navodi se u izvještaju.
Lacmanović kaže da su 2014. dobili 599 žalbi zbog ćutanja lokalnih samouprava, a posebno rožajske, beranske i plavske. Što se tiče vladinih resora, zbog netransparentnosti podnijete su 523 žalbe, a najviše protiv ministarstava finansija, poljoprivrede i prosvjete.
– Samo Ministarstvo prosvjete je odbilo 63 zahtjeva za slobodan pristup informacijama koje se tiču utroška sredstava. Oni su tvrdili da nemaju te informacije. Da je stvarno tako značilo bi da prosvjetni resor nije potrošio ni centa tokom 2014. i da prosvjetni radnici nijesu dobijali plate – navodi Lacmanović, dodajući da se državni organi moraju osloboditi loše prakse skrivanja informacija, jer oni koji rade transparentno imaju najbolje rezultate.
Najviše žalbi, preko 1.000, podnio je MANS. Direktor Monitoring programa MANS-a Vuka Maraš kaže za „Dan” da je Agencija po njihovim žalbama uglavnom odlučivala pozitivno, ali da su državni organi i funkcioneri krili podatke koji su mogli poslužiti za otkrivanje korupcionaškog djelovanja.
– Institucije u Crnoj Gori ne žele da sprovode Zakon o slobodnom pristupu informacijama i da podatke o svom radu učine dostupnim. Najveći broj sakrivanja podataka bio je u oblastima koje bi mogle ukazivati na korupciju i koje bi mogle dovesti do toga da neki funkcioner koji je zloupotrebljavao položaj i državni novac završi iza rešetaka. Najbrutalnije kršenje zakona dešavalo se u oblasti praćenja izbornog procesa, kada je MANS od ogromnog broja institucija tražio podatke o načinu na koji troše novac da bi vidjeli da li su i na koji način ta sredstva korišćena za kupovinu glasova, i tu smo se susreli sa ogromnim ćutanjem administarcije, a informacije nijesmo dobili ni kada je Agencija rekla da nam se dostave – kaže Maraš.M.S.
MUP podstiče ćutanje
Maraš navodi da zbog pasivnog odnosa Ministarstva unutrašnjih poslova krši se pravo javnosti da zna.
– MUP ne pokreće prekršajne postupke protiv institucija i njihovih čelnika zbog skrivanja podataka. Mi nemamo nijednog funkcionera koji je kažnjen zbog nepoštovanja Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Kada bismo imali prekršajnu politiku popravila bi se primjena zakona i bilo bi manje žalbi – smatra Maraš.
Traže proširenje nadležnosti
Agencija se u 79 slučaja obratila Ministarstvu unutrašnjih poslova – Direkciji za inspekcijski nadzor da se izvrši kontrola da li su prvostepeni organi u posjedu traženih informacija u slučajevima kad je prvostepeni organ tvrdio da nije u posjedu tražene informacije.
– Ni u jednom slučaju nije se postupilo po inicijativi Agencije, zbog čega je dovedena u pitanje primjena Zakona o slobodnom pristupu informacijama. Ovakva praksa mora biti prekinuta! Mi iz Agencije, ukoliko se pristupi izmjenama zakonskog rješenja, predlažemo da nama bude dodijeljena nadležnost kontrole kancelarijskog poslovanja u dijelu provjere da li prvostepeni organ ima ili nema traženu informaciju, uz prethodno kadrovsko i materijalno jačanje institucije koju predstavljamo – zaključuje se u izvještaju.