Podatak da se na evidenciji Zavoda za zapošljavanje Crne Gore (ZZZCG) nalazi 260 magistara zabinjavajući je sa aspekta nedostatne upisne politike, lošeg obrazovanja, ali i mogućnosti da do posla ne mogu doći lica koja nemaju partijsku knjižicu, smatraju sagovornici „Dana“. Prema podacima koje su „Danu“ dostavljene iz ZZZCG, na evidenciji nezaposlenih nalazi se 260 magistara i sedam doktora nauka.
Predsjednik Sindikata prosvjete Zvonko Pavićević smatra da podatak da imamo skoro 11.000 visokobrazovanih ljudi na birou ukazuje na problem upisne politike. On ističe da je mali prostor za zapošljavanje novih ljudi, te da nema mjesta za sve u javnom sektoru.
– Nesklad koji se pojavio poslednjih godina je zabrinjavajući. Mnogo je visokoškolaca, a mali broj mjesta i u ekonomiji Crne Gore i u javnom sektoru – saopštio je za „Dan” Pavićević.
Prema njegovom mišljenju, u poslednjih 10 godina kriterijumi za dobijanje fakultetskih diploma, pa čak i magistarskih i doktorskih, veoma su diskutabilni.
– Mislim da se tim problemom država mora pozabaviti, odnosno treba ustanoviti da li naše visoko obrazovanje odgovara potrebama Crne Gore – naglasio je Pavićević.
Profesor na Univerzitetu Crne Gore (UCG) Srđan Vukadinović izjavio je za „Dan” da je sa aspekta kvaliteta zabrinjavajući podatak o 260 nezaposlenih magistara. Problem vidi u primjeni „Bolonje” i neadekvatnim principima obrazovanja i sticanja diploma.
– Kada se promovisala Bolonjska deklaracija, upozoravano je da je to sistem kvantiteta, a ne kvaliteta, da je to sistem koji samo juri brojke i procente. Nekima iz evropskih institucija bitno je da imamo visok procenat visokoobrazovanih. Sada dolazimo u situaciju da mala Crna Gora ima 300 nezaposlenih magistara. Mnogo je da se za 10 godina proizvede 300 magistara na taj broj stanovnika – istakao je Vukadinović.
Prema njegovom mišljenju, iza tih magistarskih radova ne stoje znanje i kvalitet, već broj i biznis.
– Čim se obazovanje pretvori u biznis, unižava se njegov kvalitet. Nije problem što danas imamo blizu 300 nezaposlenih magistara, već što će taj broj biti duplo veći za pola godine. Danas niko u Crnoj Gori neće da se zadovolji samo fakultetskom diplomom, svi hoće da su magistri i doktori nauka – tvrdi Vukadinović.
Predočava i to da niko ne govori o tome da je Crna Gora u deficitu nekih zanatskih zanimanja, koja se uvoze iz susjednih zemalja.
– Vrlo brzo nećemo imati građane koji bi se bavili poslovima koji se tiču stručnih i zanatskih zanimanja, svi će imati diplome i biti na birou. Mislim da je vrijeme da se Crna Gora zahvali „Bolonji” na urušavanju. Državi će trebati duplo više od 10 godina, koliko se „Bolonja” primjenjuje, da se izvuče iz katastrofalnog stanja koje je ta deklaracija napravila – neznanja, brojeva i statistike, ali ne i stanja znanja – uvjeren je Vukadinović.
On smatra da će magistri i doktori nekada morati da se prekvalifikuju u zanimanja koja traži tržište. Vukadinović ističe da je problem urušen kvalitet obrazovanja.
– Ukoliko neki profesor ima 10-15 magisterija tokom godine, sračunajte kolika je to zarada mimo plate. Problem je i partijsko zapošljavanje. Magistarske i doktorske diplome postale su fetiš nekih partijskih funkcionera i elite koja na taj način želi da pokažu kako je obrazovana i kako je ušla u visokoobrazovane krugove. Ipak, diploma nije pokazatelj obrazovanosti ni visoke intelektualnosti, pogotovo diploma stečena po „Bolonji” – tvrdi Vukadinović.A.T.
Skinuli sa evidencije 11.000 nezaposlenih
Zavod za zapošljavanje prestao je tokom prošle godine da vodi evidenciju za 7.890 nezaposlenih lica zbog neredovnog javljanja. U ovoj godini, kako nam je rečeno, evidencija je prestala da se vodi za 2.977 građana.
Biznis diktira pravila
Srđan Vukadinović smatra da je u Crnoj Gori problem i partijsko zapošljavanje, ali i da je obrazovanje pretvoreno u biznis. Ističe da magistarska diploma danas košta između 4.000 i 5.000 eura, te da pola od tog iznosa ide mentorima i profesorima, kojima je cilj da imaju što više studenata, jer to znači i više novca.
– Jasno je da mali broj ljudi dobije mnogo novca preko osnovne zarade zahvaljujući magistraturama. Svakom mentoru na Univerzitetu Crne Gore pripadne od 1.000 do 1.200 eura od magistarskog rada. To je ono što je regularno, i što je predviđeno pravilnicima i tu nema ništa „ispod žita“. Svi se trude da imaju što više tih kandidata kako bi njihova primanja bila veća. To je jedan od ključnih problema, a da ne pričam o onome što se već javno priča – da se magistarski i doktorski radovi pišu za novac – ukazao je Vukadinović.
ANKETA „DANA”Nije naodmet imati vezu
Esad KALAČ, ekonomista: – Smatram da stečeno znanje i diploma fakulteta više vrijede nego partijske knjižice. Završio sam Ekonomski fakultet i uspio sam da se zaposlim zahvaljujući sopstvenom radu i trudu, iako nisam član nijedne partije.
Zeid ŠKRIJELj, ekonomista: – Prije svega smatram da je važnije da osoba ima znanje kojim će potkrijepiti dobijenu diplomu, a donekle je važna i politička pripadnost. Ako osoba ima i znanje i partijsku karticu to je odlično, ali ako ima samo znanje i obrazovanje to je dovoljan, ali ne potpun uslov da nađe posao.
Mitar ANDRIJAŠEVIĆ, student: – Uprkos velikom broju visokoškolaca koji čekaju posao, vjerujem da je znanje bitnije od političke pripadnosti. Svakako nije naodmet imati vezu ili poznavati nekog prilikom konkurisanja za posao.
Aleksandra MILOŠEVIĆ, prodavac: – Nisam pretjerano razmišljala o tome, ali mislim da je znanje presudnije. Znanje ostaje, a partije na vlasti lako se mogu promijeniti.
S.R.R.