Bošnjačka demokratska zajednica (BDZ) pozvala je tužilaštvo da ispita da li građani napuštaju Crnu Goru zbog partijskog razračunavanja i prepuštanja pojedinih opština partijskim moćnicima, koji na lokalnom nivou vode pravi rat, a dobro se slažu na državnom nivou. Iz BDZ-a optužuju nadležne državne institucije da uporno ćute i zataškavaju masovno iseljavanje sa sjevera, ocjenjujući da je više nego očigledno da je iseljavanje Bošnjaka odobreno i podsticano od strane Vlade Crne Gore, odnosno od strane partija na vlasti na državnom i lokalnom nivou.
– Tražimo da se u cilju utvrđivanja odgovornosti za nastali socijalni haos u sjevernom regionu ispitaju i nekadašnji ministri rada i socijalnog staranja Suad Numanović i Predrag Bošković pod čijem vlašću i rukovođenju su urađene mnoge zloupotrebe i nepravilnosti, za koje se danas okrivljuje narod, ali i pojedini službenici, izvršioci politika sa vrha iz tog resornog ministarstva. Takođe, državno tužilaštvo treba da ispita šta se desilo sa 350 miliona eura koji su, prema navodima iz Vlade, uloženi u sjever Crne Gore, jer je svima jasno da ta sredstva nijesu ni stigla u ovaj region – upozorili su u Bošnjačkoj demokratskoj zajednici.
Oni tvrde da je na sjeveru Crne Gore došlo do egzodusa stanovništva, posebno iz reda bošnjačkog naroda, a da je domove napustilo oko 5.000 građana.
U BDZ-u upozoravaju da Vlada povodom tog pitanja nije održala nijednu sjednicu niti je odgovorila zahtjevima sa vanredne sjednice Skupštine opštine Rožaje. Premijer Milo Đukanović i potpredsjednik Vlade Rafet Husović, tvrde u BDZ-u, istrajavaju u stavu da problem nije alarmantan.
– Tvrdnje građana koji se iseljavaju da im je život postao nepodnošljiv, da su potpuno obespravljeni, bez ikakve zaštite u ostvarivanju elementarnih građanskih prava, kao da nijesu doprle do Vlade i državnih institucija, pa se stiče utisak da je egzodus stanovništva iz sjevernog regiona Crne Gore prema zapadno-evropskim zemljama kanalisan i podstaknut upravo od strane državnih institucija – navodi se u saopštenju BDZ-a.
Priča oko masovnih iseljavanja sa sjevera aktuelna je već nekoliko mjeseci, a dosad nijedna državna institucija nije ozbiljnije razmatrala ovo pitanje. Ovim povodom nije održana ni vanredna sjednica Vlade ni Skupštine, a predstavnici vlasti odbijaju da priznaju koliko je građana napustilo Crnu Goru. Takođe, neće ni da ispitaju razloge za masovno iseljavanje sa područja sjevera. I dok se u javnosti spekulisalo ciframa od oko 2.000 iseljenih lica, potpredsjednik Vlade za regionalni razvoj Rafet Husović ustvrdio je da riječ o svega 500 osoba koje su zatražile azil u zapadnoj Evropi. Tokom jedne skupštinske rasprave poručio je da je azil za prva četiri mjeseca ove godine u zemljama EU zatražilo 1.015 osoba.
– Od toga je 850 građana prvi put podnijelo zahtjev za azil, dok je 165 lica ponovilo taj zahtjev – kazao je Husović.
Delegacija iz Bijelog Polja nedavno je posjetila iseljenike u prihvatilištu u njemačkom gradu Braunšvajg. Predstavnici ovog centra potvrdili su da je samo kroz njega od početka godine prošlo oko 2.000 građana iz Crne Gore.
Ambasadorka Njemačke u Crnoj Gori Gudrun Elizabet Štajnaker saopštila je nedavno da politički azil u ovoj državi ne mogu dobiti građani zemlje koja aplicira za članstvo u Evropsku uniju (EU). Nakon toga su iz NVO Euromost saopštili da su na sjeveru Crne Gore mogući socijalni nemiri ako Njemačka vrati hiljade građana Crne Gore koji su u toj zemlji zatražili azil.
Iseljenici iz Crne Gore više puta su ukazivali da su ogorčeni na vlast jer ih je, kako tvrde, ostavila gladne, a njihovu djecu bez mogućnosti da prežive i ukinula im sve.
Oni su ranije poručili i potpredsjedniku Vlade Rafetu Husoviću da ih ne posjećuje u Njemačkoj. Ukazali su i da nemaju šta da traže u Crnoj Gori, pitajući vlast šta da rade sa 10 eura koje zarade na plantažama, a treba da prehrane petoro djece.
A.T.-V.Ra.
Ukinuli im hranu, zdravstvenu zaštitu...
Iseljenici iz Crne Gore u više navrata tvrdili su da su zadovoljni uslovima u Njemačkoj, te da im je ova zemlja omogućila hranu, zdravstvenu zaštitu, odnosno sve ono što im je, kako su istakli, Crna Gora ukinula.
Iz Euromosta su predlagali da bi vlasti trebalo da pripreme strategiju pomoći svim građanima u slučaju da ih njemačke vlasti vrate u Crnu Goru.