Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina protiv novinara, 2. novembar, Crna Gora dočekuje u sjenci nerasvijetljenih ubistava i pokušaja ubistava, fizičkih napada, prijetnji i napada na imovinu medija.
Visoka predstavnica Evropske unije (EU) Federika Mogerini je naglasila u izjavi dostavljenoj „Danu” da se reporteri u mnogim zemljama širom svijeta suočavaju sa sve većom dozom zastrašivanja i nasilja. Povodom Međunarodnog dana nekažnjivosti zločina nad novinarima, Mogerini je upozorila da su napadi na navinare u stvari napadi na slobodu izražavanja i slobodu medija.
– Mediji su ogledalo našeg društva: ako su oni u svom djelovanju slobodni i kritični, onda smo i mi slobodni i bezbjedni. Ipak, dok obilježavamo Međunarodni dan borbe protiv nekažnjivosti zločina nad novinarima, reporteri u mnogim zemljama širom svijeta suočavaju se sa sve većom dozom zastrašivanja i nasilja. Napadi na novinare nijesu samo napadi na njih kao žrtve, već i napadi na slobodu izražavanja i slobodu medija – istakla je Mogerini.
Evropska unija, kako dodaje Mogerini, očekuje od državnih organa svih zemalja da u potpunosti poštuju međunarodne obaveze kako bi na djelotvoran, hitar i nezavisan način istražili sve takve zločine i obezbijedili da se i državni i nedržavni počinioci i podstrekivači takvog nasilja privedu pravdi.
Umjesto da uloži dodatne napore i da obezbijedi dokaze ili kazni one koji to nijesu učinili osam godina, tužilaštvo je zatvorilo istragu za pokušaj ubistva novinara Tufika Softića zbog nedostatka dokaza, upozorili su Nikola Marković, predsjednik Komisije za istraživanje propusta u istragama napada na novinare i Mila Radulović, predsjednica radne grupe za predmet Tufika Softića.
– Da tragikomedija bude kompletna, informaciju o svojoj odluci obznanili su uoči Međunarodnog dana borbe protiv nekažnjivosti zločina protiv novinara.
Tufika Softića su na jučerašnji dan, 1. novembra 2007. godine, dvojica muškaraca pretukla palicama ispred njegove kuće. On ih je detaljno opisao policiji. Međutim, policija ga na osnovu procjene da mu je ugrožena bezbjednost i danas obezbjeđuje 24 sata, umjesto da se potrudila da u noći napada sačuva i prikupi materijalne tragove. Zašto policija godinama nije ništa radila, pa je umjesto onih na koje je ukazivao Softić, saslušavala samo njega? Zašto istražni sudija, tadašnji i sadašnji predsjednik Osnovnog suda u Beranama Dragan Dašić, nije izašao na lice mjesta 1. novembra 2007. i naložio da se blokira grad, da se izuzmu materijalni dokazi, nego je policiji ostavio na volju? Zašto višem tužiocu u Bijelom Polju Rifatu Hadroviću u njegovoj zamjenici Nadi Bugarin nije sumnjivo što se član organizovanog kriminalnog klana sedam godina poslije napada prijavio da svjedoči (nakon što je krivično djelo kojim je do tada kvalifikovan napad zastarjelo)? Zašto im nije čudno što je nakon prekvalifikacije djela u pokušaj ubistva, taj za policiju „ključni svjedok” ustvrdio da je falsifikovan njegov potpis u iskazu, u kojem za napad tereti druge osobe? Zašto tužioci nijesu pitali policiju odakle se nakon godina i godina pojavila bejzbol palica kojom je navodno prebijen Softić, a što vještačenje u Forenzičkom centru do danas nije potvrdilo – upitali su zajedničkom sapštenju Marković i Radulovićeva.
Oni ističu da na ta i brojna druga pitanja treba da odgovori Tužilački savjet, direktor policije Slavko Stojanović, njegovi bivši i sadašnji načelnici kriminalistike u Upravi policije i u Beranama.
– Da li je stid od (ne)učinjenog razlog što policija zatamnjuje imena svojih službenika kada dokumenta dostavlja Komisiji za istraživanje napada na novinare i medije? O svemu ovome, Radna grupa Komisije za istraživanje propusta u Softićevom slučaju obavijestila je vrhovnog tužioca Ivicu Stankovića, koji je i predsjednik Tužilačkog savjeta. Očekujemo da će sugestije ozbiljno razmotriti i naložiti njihovu provjeru. Jer, tužioci i policajci koji ne umiju ili neće da rade posao za koji su plaćeni, treba da idu kući ili da odgovaraju – zaključili su Marković i Radulovićeva.
Iz Akcije za ljudska prava su upozorili da Crna Gora Međunarodni dan za okončanje nekažnjivosti zločina protiv novinara dočekuje u sjenci nerasvijetljenih ubistava i pokušaja ubistava, fizičkih napada, prijetnji i napada na imovinu medija.
– Jedanaest godina nije rasvijetljeno ubistvo Duška Jovanovića, glavnog i odgovornog urednika dnevnog lista „Dan”, a devet godina ubistvo Srđana Vojičića, koji je stradao štiteći književnika Jevrema Brkovića, koji je bio meta fizičkog napada. Nema napretka u istrazi pokušaja ubistva novinara Tufika Softića (iz 2007. godine) i aktiviranja eksplozivne naprave pred njegovom kućom (2013. godine). Obustavljena je bez rezultata istraga fizičkog napada na novinara Mladena Stojovića (iz 2008. godine). Prebijanje direktora „Vijesti” Željka Ivanovića (2007. godine) nije uvjerljivo procesuirano; počinioci paljenja tri automobila dnevnog lista „Vijesti” (iz 2011. i 2014.) nisu otkriveni; nadležni nijesu adekvatno reagovali ni prilikom prijetnji smrću novinarki „Vijesti” Oliveri Lakić – upozorili su iz Akcije.
Poručuju da od Komisije za praćenje postupanja nadležnih organa u istragama slučajeva prijetnji i nasilja nad novinarima, ubistava novinara i napada na imovinu medija očekuju da ukaže na državne službenike koji su odgovorni za nedjelotvorno sprovođenje istraga u navedenim slučajevima.
– Vjerujemo da je utvrđivanje odgovornosti, kako za napade na novinare tako i za prikrivanje izvršilaca napada, ključno za sprečavanje napada ubuduće. Takođe, vjerujemo da propisivanje strožeg kažnjavanja napada na novinare Krivičnim zakonikom može da odvrati potencijalne napadače i unaprijedi kulturu poštovanja ljudskih prava – vjeruju u Akciji.
Upozoravaju da su Komisiji znatno i neopravdano vezane ruke jer joj Uprava policije ne dozvoljava pristup traženim podacima, iako je članovima Komisije data dozvola za pristup podacima bez obzira na stepen njihove tajnosti.
– HRA je ranije kritikovala mišljenje Agencije za zaštitu ličnih podataka i slobodan pristup informacijama da Uprava policije ne smije da omogući uvid Komisiji u lične podatke zabilježene u spisima iz izviđaja i prethodnog postupka zato što nije bilo ni odgovarajuće obrazloženo ni utemeljeno u zakonu – zaključuju u HRA.
R.D.
Pritisci ne jenjavaju
U Akciji za ljudska prava ističu da su i ove godine novinari u Crnoj Gori bili izloženi pritiscima, prijetnjama i fizičkom nasilju.
– Od početka godine na novinare je izvršeno najmanje 16 različitih napada u vidu fizičkih napada, prijetnji ili uništavanja imovine. Ove godine je zabilježeno i oštećenje spone na vozilu direktora RTCG Rada Vojvodića. Iako je oštećenje, prema informacijama iz RTCG, dokazano forenzičkim nalazom, počinilac nije identifikovan, niti je tužilaštvo objavilo rezultate istrage. Najmanje pet puta je prijećeno novinarima. Mediji nisu objavili sve prijetnje. Ove godine je bilo i osam slučajeva uništavanja imovine novinara ili medija, od kojih polovina još nije rasvijetljena – navode u Akciji.
Napad na Raičevića dokumentovan
U Akciji za ljudska prava su podsjetili da je prilikom protesta, od 17. oktobra do sada, zabilježeno nekoliko fizičkih napada na novinare, od kojih je fizički napad policajca na urednika portala IN4S Gojka Raičevića dokumentovan i video-snimkom.
– Evidentirano je najmanje osam slučajeva povrjeđivanja novinara (povrijeđeni tokom vršenja novinarskih zadataka, iako se ne može zaključiti da su bili meta napada), prijetnji ili onemogućavanja novinara da rade svoj posao. HRA će do kraja godine prikupiti i objaviti informacije o ishodu pokrenutih postupaka kao dopunu svog izvještaja „Procesuiranje napada na novinare u Crnoj Gori“ iz januara 2014 – zaključuju u Akciji.