Vlada Crne Gore usvojila je Predlog zakona o zaradama u javnom sektoru mimo Socijalnog savjeta, koji je trebalo da da mišljenje na njega. Socijalni savjet, koji čine predstavnici sindikata, poslodavaca i izvršne vlasti, savjetodavno je tijelo Vlade i ono daje mišljenje na sve propise iz oblasti rada. Na ovaj akt upućene su brojne kritike, jer se njime degradiraju radnici, a privilegije uživaju funcioneri. Donesen je i jednostrano, odnosno bez saglasnosti sindikata koji su tražili njegovo povlačenje.
Dugogodišnji sindikalac, sada lider Radničke partije, jedan od konstituenata Demokratskog fronta, Janko Vučinić, kazao je u izjavi za „Dan” da je Socijalni savjet morao da razmatra taj akt, iako u suštini ne može ništa promijeniti, te da je trebalo da da mišljenje.
– Ovako se samo radi jednostrano, a socijalni dijalog zamire. Sve ono što kažu sindikalci ne uvažava se. Demokratski front traži ostavku vlade koja donosi ovakve nakaradne zakone i samim tim i mi smo za povlačenje ovakvog akta – ocijenio je Vučinić.
Poručuje da Vlada donosi propise koji su loši po radnike, a odlični po funkcionere vlasti, koji se nalaze na direktorskim pozicijama.
– Funkcioneri, odnosno direktori, izboriće se za enormna primanja dok će zaposleni samo ispaštati. To što sve svaljuju na radnike, a direktorima daju plate i dvije godine nakon odlaska sa funkcije, samo pokazuje da vlasti nije stalo do naroda. Nije u redu da se koeficijenti direktora, pa i poslanika, povećavaju, a da narod ispašta – ocijenio je Vučinić.
Prema riječima generalnog sekretara Saveza sindikata (SSCG) Duška Zarubice, dosadašnja praksa je bila da svaki zakon iz rada i po osnovu rada prođe Socijalni savjet. On je ukazao na važnost ovog propisa, jer se odnosi na 58.000 radnika.
– Ovaj put zaobišli su Socijalni savjet. Kasnilo se sa njegovim konstituisanjem, ali će o njemu ovo tijelo svakako raspravljati na nekoj od narednih sjednica – uvjerava Zarubica, dodajući da je nesporno da u propisu ima neusaglašenosti, te da je nejasano kako će se primjenjivati.
Njegov kolega iz nikšićkog opštinskog povjereništva, koordinator regije Nikšić, Šavnik, Žabljak i Pljevlja, Branko Gardašević, poručio je da je predlog zakona trebalo da prvo prođe javnu raspravu i Socijalni savjet. On smatra da je upravo zbog toga zakon loš i da ga treba povući.
– Prema ovom predlogu zakona plate će se povećavati samo funcionerima koji imaju visoke koeficijente. Ostaće ugrožen srednji sloj i njihove zarade neće rasti. Po meni se olako donose odluke. Neophodno je da se zakon povuče i vrati na javnu raspravu, a da se plate usklade shodno stručnoj spremi i složenosti posla. Takođe, potrebno je da se za srednji sloj povećaju plate – kaže za „Dan” Gardašević.
Predlogom zakona o zaradama zaposlenih u javnom sektoru propisano je da će se zaposlenima u nezavisnim i regulatornim tijelima, agencijama, kao i privrednim društvima, plate smanjiti na minimalan iznos od 193 eura ukoliko su u protekloj godini poslovali sa gubitkom. Čudno je da se u predloženom aktu ne pominje smanjenje zarada direktorima i čelnicima pravnih subjekata koji posluju sa gubitkom, s obzirom da su oni ti koji su odgovorni za rad. Takođe, navodi se da se plate ponovo mogu povećati na iznos veći od minimalnog tek nakon postizanja pozitivnih rezultata koji će biti potvrđeni od strane nezavisnog revizora.
Da su predlogom privilegovani fincioneri potvrđuje odredba po kojoj će oko 800 nosilaca javnih funcija primati platu dvije godine po prestanku funkcije.
Koeficijenti za najviše državne zvaničnike su visoki, dok su predlogom zakona gotovo u potpunosti izostavljeni zaposleni u prosvjeti i zdravstvu, a koeficijent zarade ljekara specijaliste duplo je niži od koeficijenta sekretara nekog državnog organa.
Predloženim zakonom se za svaku godinu radnog staža predviđa uvećanje zarade u iznosu od 0,5 odsto, čime se u značajnoj mjeri vrši umanjenje zarada po osnovu minulog rada, u odnosu na važeće rješenje.
Opštim kolektivnim ugovorom propisano je da se osnovna zarada uvećava za 0,5 odsto za radnike koji imaju do 10 godina radnog staža, ko je radio od 10 do 20 godina ima uvećanje plate od 0,75 procenata, a oni sa 20 i više godina provedenih na poslu imaju jedan odsto veću zaradu.
Novim rješenjima se propisuje isti procenat uvećanja zarade po osnovu minulog rada, bez obzira na radno iskustvo. U Vladi navode da se nova pravila uvode jer opšti kolektivni ugovor uskoro prestaje da važi.
M.S.
Zbog gubitaka niže plate
U Predlogu zakona se navodi da prilikom planiranja budžeta lokalna samouprava čije obaveze po osnovu otplate hartija od vrijednosti, kredita, garancija i poreza i doprinosa prelaze 10 odsto tekućih prihoda ostvarenih u prethodnoj godini, dužna je da smanji sredstva za zarade za 10 odsto. Na taj način opet zaposleni u opštinama dolaze u situaciju da im se smanjuju plate jer su lokalne samouprave uglavnom prezadužene.
Prema poslednjim podacima Ministarstva finansija, neizmirenih obaveza nemaju samo Podgorica, Plužine, Rožaje i Petnjica. Dug Opštine Budva za neizmirene obaveze 30. juna bio je 30,44 miliona eura, Ulcinj 12,19 miliona eura, Cetinje 11,01 milion eura, Berane 10,98 miliona eura, Bar 9,79 miliona eura, Nikšić 2,94 miliona eura i Bijelo Polje 4,81 milion eura. U međuvremenu, većina opština je podigla nove milionske kredite za vraćanje starih dugova i isplate zarada zaposlenima.
Pavićević: Neprihvatljivo
Zamjenik generalnog sekretara Unije slobodnih sindikata (USS) Zvonko Pavićević izjavio je da je neprihvatljivo da se zaposlenima smanjuju plate ako je institucija u kojoj su zaposleni poslovala sa gubitkom. On ističe da odgovornost za poslovanje preduzeća i institucija snosi menadžment, pa on treba i da bude sankcionisan za loš rezultat poslovanja.
– Tražili smo da se taj zakon povuče i da se radi ponovo. Nijesmo zadovoljni predloženim rješenjima. Nelogično mi je da se smanjuju plate radnicima ako preduzeće ili agencija ne posluju sa dobitkom, jer menadžment je taj koji odlučuje i ono što oni kažu radnici moraju da urade, pa i sve da je naopako, jer u suprotnom biće sankcionisani – kaže Pavićević.
On navodi da nijesu ni zaposleni u opštinama krivi ako lokalna samouprava ima minuse, već je to odgovornost donosilaca odluka.
– Neprihvatljivo je da direktori imaju privilegije i dobre plate, a ako nešto ne urade kako treba da odgovornost snose radnici. Nelogično je da radnici plaćaju tuđu nesposobnost. Ne može se sve svaljivati na teret radnika – kazao je Pavićević.