Državne institucije, njih 14, u planovima javnih nabavki navele su da će u 2016. potrošiti oko milion eura na troškove reprezentacije, nabavke hrane i pića za potrebe njihovih službenika. Zakonom o budžetu za 2016. godinu državne institucije na ime reprezentacija potrošiće 473.558 eura.
Mnoge institucije u planovima javnih nabavki nijesu pominjale troškove na ime reprezentacije, već su navodili da će kupovati hranu, piće, pa čak i duvan.
U planu javnih nabavki Ministarstva saobraćaja i pomorstva stoji da će za alkoholna pića, kafu, čaj i voćne sokove, te usluge restorana potrošiti 4.600 eura. Ministarstvo kulture će za usluge organizovanja protokolarnih aktivnosti prilikom realizacije kulturnih događaja potrošiti 29.180 eura, a dodatno za razna pića 2.800.
Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja na troškove reprezentacije daće 5.000 eura, a resor unutrašnjih poslova je za te namjene izdvojio 4.000. Planom je predviđeno da će za usluge ishrane i smještaja tokom trajanja turističke sezone dati 102.800 eura.
Najveće izdatke za prehrambene proizvode ima Ministarstvo odbrane, koje je za hotelsko-ugostiteljske usluge sa zakupom konferencijskih sala, odnosno za restoranske usluge i usluge posluživanja hrane, i za hotelski smještaj izdvojio 110.534 eura, a za hranu, piće, duvan i povezane proizvode 505.214 eura. Taj resor će za prehrambene proizvode, pića i duvanske proizvode vojno-diplomatskih predstavništva dati 5.900 eura.
Osim ministarstava visoke izdatke za reprezentacije i hranu imaće i Univerzitet Crne Gore, koji će za ketering i restoranske usluge dati do 163.000 eura. Agencija za nacionalnu bezbjednost za prehrambene proizvode daće 18.000, a za poklone i nagrade, što takođe spada u reprezentacije, 10.000 eura.
Skupština će hranu i piće dati ukupno 7.000 eura, a 10.000 eura je planirani trošak za protokolarne namjene. Generalni sekretarijat Vlade će za razne prehrambene proizvode dati 6.600 eura, dok će Investiciono-razvojni fond u svoj bife uložiti 12.000 eura. Centralna banka će za tropsko voće, alkoholna i bezalkoholna pića potrošiti 26.000, a Uprava za kadrove i Direkcija za zaštitu ličnih podataka oko 1.000. Državna revizorska institucija će oko 5.000 dati za hranu i piće, a 1.000 eura su izdvojili za kupovinu poklon paketića za djecu zaposlenih službenika.
Poklon paketiće su u planu javnih nabavki naveli i resori održivog razvoja i turizma (5.000 eura), ekonomije (3.000) i Skupština (5.000 eura).
Predstavnik Grupe građana Alternatva Vesko Pejak smatra da je skandalozno da država troši stotine hiljada eura na reprezentacije, te da plaća hranu, piće i duvan službenicima.
– Sa milion eura koliko se daje za hranu piće i reprezentacije mogle su da s otvore barem tri do četiri narodne kuhinje. Od tih sredstava kuhinje bi lagano mogle da rade godinu dana, da se izdržavaju bez problema jer takve ustanove uvijek imaju i donacije. Ipak, problem je na drugoj strani, naša država neće da prizna da ima gladnih, a kada bi se otvorile narodne kuhinje u više gradova i te kako bi se vidjelo da ih ima – kaže Pejak.
On ističe da u našoj državi imamo paradoks da država obezbjeđuje hranu i luksuz za funkcionere ili službenike koji već imaju ne tako malu platu.
– Na drugoj strani imate narod koji bukvalno nema ništa i ne znam kako će imati kad mora da zaradi prije svega za funkcionere, odnosno da plati razne poreze i takse kako bi se napunio državni budžet koji troše državni funkcioneri – konstatuje Pejak.
Direktorica Banke hrane Marina Medojević smatra neprihvatljivim da država ima milione za plaćanje reprezentacija, hrane i pića službenika, a nema za narodne kuhinje.
– Mi smo imali situaciju da funkcioneri kupuju odjeću po inostranstvu od državnih para jer im se izgubio prtljag. Sit gladnom ne vjeruje, pa i ne čudi da se država ne stara o hiljadama gladnih u našoj zemlji, već nekontrolisano puni džepove svojih funkcionera – kaže Medojević.
M.S.
Plate kao socijale
Medojevićeva ističe da umjesto što se državni službenici bave planiranjem troškova za reprezentacije bolje da više rade na poboljšanju položaja građana.
– Plate u trgovini su oko 250 eura, a predstavlja se da nam je prosječna zarada i do 500 eura. Svi znamo da to nije realno. Mnogi zaposleni primaju platu koja bi trebalo da se zove socijalna naknada. Tužno je da stotine hiljada eura dajemo za izdržavanje službenika koji su obezbijeđeni, dok se onima koji nemaju ništa ne daje ništa – kaže Medojevićeva.