U nacrtu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o zabrani diskriminacije trebalo je uvesti izuzetke – šta se neće smatrati diskriminacojom u konkretnom slučaju, zbog čega će takav akt biti teško primjenljiv u praksi, ocijenjeno je iz institucije Zaštitnika ljudskih prava i sloboda na jučerašoj javnoj raspravi o predloženom tekstu. Zamjenik zaštitnika Siniša Bjeković kazao je da je njihov stav da je zakon trebalo rekonstruisati u cjelini i na mnogo kompleksniji i sveobuhvatniji način.
– Imali smo stav da smo kroz ovaj zakon morali da projektujemo takozvane izuzetke, odnosno šta se neće smatrati diskriminacijom u konkretnom slučaju. Nijesmo imali podršku unutar radne grupe. Mi ćemo vrlo teško ovaj zakon primijeniti kada nemamo izuzetke od diskriminacije. A izuzetke od diskriminacije imamo prepoznate i u pravu Evropske unije (EU) i u praksi Evropskog suda za ljudska prava (ESLjP) – pojasnio je Bjeković na raspravi koju je juče u Podgorici organizovalo Ministarstvo za ljudska i manjinska prava.
On je kazao da se izuzeci tiču specifičnosti po osnovu pola, vršenja određenih poslova i zadataka, pojedinih vjerskih poslova i onih koji se odnose na starost pojedinca.
– To je ono što smo pokušavali da uvedemo u tekst zakona. Ove izuzetke poznaje skoro cijelo zakonodavstvo EU. Jedina dilema oko svega je bila da li je, ako unesemo ove izuzetke, crnogorsko pravosuđe u ovom momentu sposobno i spremno da ih implementira? Ja sam u radnoj grupi bio protiv takvog stava, jer smatram da mi ne možemo da govorimo da li je pravosuđe spremno ili nije. Ako tako postavimo stvari, onda možemo da kažemo da bilo koja novina koja se tiče prava EU može da bude izazov crnogorskom pravosuđu. Recimo pravila konkurencije, koja su puna pravila EU. Da li to znači da taj zakon nijesmo donijeli kako je trebalo samo zato što imamo strah kako će se to primjenjivati od strane crnogorskih sudova – zapitao je on.
Bjeković je kazao da bez definisanih izuzetka u zakonu sve može biti diskriminacija u Crnoj Gori. Objasnio je to na primjeru osiguranja, navodeći da premija životnog osiguranja za lica od 25 i 65 godina nije ista.
– Bez tog izuzetka u ovom zakonu, to je diskriminacija. Ako imamo da se za određene modne trendove, kao što su recimo frizure, kaže „ovo je ženski frizerski salon“, je li to diskrminacija – upozorio je Bjeković.
Smatra da kazne moraju biti proporcionalne i odvraćajuće, te da u Crnoj Gori imamo situaciju da su minimalne kazne za odgovorna lica u pravnom licu, koje su predviđene za diskriminaciju, veće za sedam puta nego u Sloveniji.
Govoreći u ime predlagača, generalna direktorica Direktorata za unapređenje i zaštitu ljudskih prava Blanka Radošević Marović kazala je da će izmjenama zakona učiniti jedan korak više ka usklađivanju sa zakonodavstvom Evropske unije. Ona je ukazala da su izmjenama zakona otklonjeni raniji nedostaci, da su preciznije definisani određeni vidovi diskriminacije, te da je uređena kaznena politika. Objasnila je da su uvedene nove odredbe uznemiravanja i seksualnog uznemiravanja putem audio i video nadzora. Napomenula je da je definisana diskirminacija u oblasti rada i zapošljavanja, da se posebno tretira rasna i vjerska diskirminacija, te da su uvedene prekršajne odredbe za fizička lica.
Suzana Radulović iz Unije poslodavaca ocijenila je da su izuzeci vrlo važni, te da je trebalo da nađu svoje mjesto u zakonu, dok je predstavnica NVO Juventas Jelena Čolaković kazala da je u zakonu trebalo da se nađe i uznemiravanje putem mobilnih telefona i internet tehnologija. A.O.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.