Premijer Milo Đukanović je svojim neprimjerenim uticajem, koji je afirmisao i kroz javne nastupe, očigledno blokirao socijalni dijalog u radnim grupama koje su nefunkcionalne i koje su do sada opstruirali upravo predstavnici Vlade, ocijenio je ministar rada i socijalnog staranja Boris Marić. On je poručio da kao rezultat samovolje Vlade i njenog premijera imamo očiglednu opstrukciju radnih grupa, sa naglaskom na onu koja treba da pripremi nacrt novog Zakona o radu.
– Moja je intencija da i za ovo kratko vrijeme vratim funkcionalnost i u mjeri mogućeg afirmišem potrebu saradnje među socijalnim partnerima. Očigledna je intencija premijera da potčini socijalne partnere, da nametne volju Vlade koju vodi, suprotno osnovnom principu socijalnog dijaloga – da se dijalog mora graditina na ravnopravnim osnovama. Ta negativna praksa je i glavni uzrok nefunkcionalnosti radnih grupa – ocijenio je Marić za „Dan“.
Dokumenta koja objavljuje „Dan” pokazuju i da je evidentno da pored domaćih partnera, Vlada Crne Gore, na čijem je čelu Milo Đukanović, ignoriše i inostrane – konkretno Međunarodnu organizaciju rada (MOR), odnosno njene preporuke koje se odnose na slučajeve kršenja radničkih prava u Crnoj Gori. Naime, uprkos konstatacijima relevantnih međunarodnih tijela da su u Kombinatu aluminijuma (KAP) u stečaju drastično narušena radna i sindikalna prava zaposlenih, Vlada nije reagovala na njihov apel da im se prava zaštite i da u što kraćem roku implementira (primijeni) preporuku Komiteta za primjenu standarda, usvojenu na 105. Konferenciji MOR-a u Ženevi u junu 2016.
U izvještaju Komiteta za slobodu udruživanja, u koji je „Dan“ imao uvid, bavili su se otpuštanjem Sandre Obradović, predsjednice Sindikata KAP-a i člana izvršnog odbora Unije slobodnih sidnikata Crne Gore (USSCG) od strane uprave Komibinata aluminijuma Podgorica (KAP). Komitet je izrazio duboku zabrinutost što se Vlada ni u jednom trenutku u tom slučaju nije bavila navodima o antisindikalnom otpuštanju, napominjući da Inspekcija rada nije bila u stanju da ispita tu stvar, navodno zbog neriješenog stečajnog postupka. Konstatuju da je žalba Privrednom sudu odbijena iz proceduralnih razloga koji uključuju stav da ne postoji obaveza da se predstavnici radnika zaštite više od ostalih zaposlenih radnika.
– Komitet smatra da je trebalo učiniti napore da se zadrži predstavnik radnika u radnom odnosu – u ovom slučaju Obradovićeva. Komitet stoga zahtijeva od Vlade da obezbijedi da se stečajni postupci ne dovode do situacija u kojima navodi o antisindikalnom otpuštanju ne mogu da se riješe i da, bez odlaganja, u potpunosti razmotri tvrdnje Obradovićeve sa ciljem da se obezbijedi njeno vraćanje na radno mjesto kao primarni lijek, ako se utvrdi da je njeno otpuštanje bilo motivisano njenim sindikalnim djelovanjem. Ako vraćanje na radno mjesto nije moguće, Vlada treba da obezbijedi da radnici o kojima se ovdje govori dobiju odgovarajuću nadoknadu koja će predstavljati dovoljnu odvraćajuću kaznu za antisindikalna otpuštanja – navedeno je u izvještaju Komiteta, koji je od Vlade Crne Gore zahtijevao da ga obavještava o svim dešavanjima u tom pogledu.
Da su socijalni partneri ignorisani od Vlade, pokazuje i dopis koji je Unija poslodavaca Crne Gore (UPCG) uputila Mariću 3. juna, u kojem su naveli da je Vlada uputila Skupštini prelog zakona i izmjenama Zakona o radu, bez prethodnih konsultacija sa socijalnim partnerima. Iz UPCG su kazali da su predstavnicima Ministarstva rada neuspješno pokušavali da ukažu na neosnovanost predloženih izmjena i probleme koje bi njihovo usvajanje izazvalo.
Ministar rada je kazao da, s obzirom na važnost socijalnog dijaloga za procjenu uticaja ekonomske politike i mjera za njeno sprovođenje na socijalni razvoj i stabilnost politike zapošljavanja, zarada i cijena, Socijalni savjet vidi kao odličan mehanizam za razmjenu mišljenja i definisanje najboljih rješenja. Marić upozorava da je ta njegova uloga zanemarena, a dinamika njegovog rada zabrinjava, budući da je tokom 2016. godine održana samo jedna sjednica, koju je sam inicirao.
– Nedopustivo je što je dozvoljeno da socijalni dijalog jenjava u središtu procesa pregovora, kada je najpotrebniji. Iz svih pomenutih razloga, smatrao sam da je potrebno razmijeniti mišljenja o brojnim pitanjima, pa se na sjednici Socijalnog savjeta, od 20. jula ove godine, koja je već jednom bila odložena zbog nedostatka kvoruma, raspravljalo o akitvnostima na novim zakonima o radu, Socijalnom savjetu, Fondu rada, reprezentativnosti sindikata, itd. Upravo je ova sjednica jasno i dodatno iskristalisala nemogućnost usaglašavanja Zakona o radu sa propisom o upravnom postupku, što je bila namjera Vlade i čija je procedura pripreme i usvajanja već bila u završnoj fazi – istakao je on.
Marić pojašnjava da se i na ovom primjeru vidi da Vlada ne može jednostrano mijenjati zakone i imati isključivi monopol nad njihovih sadržajem, te da zainteresovane strane i interesne grupe iz prakse najbolje mogu procijeniti uticaj i (ne)mogućnost sprovođenja zakonskih rješenja, odnosno kakve posledice njihovo usvajanje može imati po ekonomiju, budžet ili pokretanje upravnih postupaka.
– Stoga se nadam da će se ubuduće kroz rad Socijalnog savjeta, ali i na druge načine komunikacije sa zainteresovanim stranama, spriječiti povlačenje propisa u završnoj fazi usvajanja, što sam bio prinuđen da predložim kada je riječ o izmjenama Zakona o radu na sjednici Komisije za ekonomsku politiku i politički sistem – naveo je Marić.A.O.
Preporuke bez primjene
Komitet je od Vlade zahtijevao da bez odlaganja preduzme neophodne mjere, kako bi se osiguralo da stečajni postupci koji su u toku ne dovedu do bilo kakve antisindikalne diskriminacije.
– Komitet zahtijeva od Vlade da, bez odlaganja, preduzme neophodne mjere kako bi se osiguralo da stečajni postupci koji su u toku ne dovedu do bilo kakve antisindikalne diskriminacije i da Obradovićeva, dok god ima funkciju predsjednice sindikata ili bilo koju drugu funkciju radničkog predstavnika, ima razuman pristup radnom mjestu i sindikalnim prostorijama za sprovođenje svojih funkcija, kao i da olakša sporazum između sindikata i poslodavca u tom pogledu. Komitet traži od Vlade da ga obavještava o svim dešavanjima u tom pogledu – navodi se u izvještaju koji je potpisao profesor Paul van der Heijden.