Polovina mladih u Crnoj Gori želi da napusti državu, pokazalo je istraživanje Centra za građansko obrazovanje (CGO) „Mladi u Crnoj Gori – društveni dekor ili društveni kapital?“. Istraživanje javnog mnjenja, koje je obuhvatilo 600 ispitanika starosti od 16 do 27 godina, pokazalo je da je želja za odlaskom nešto izraženija kod mladih koji su još u procesu obrazovanja, kao i kod muškaraca.
– Ključni motivi za odlazak iz Crne Gore mladi nalaze u očekivanju boljeg životnog standarda i lakšeg zapošljavanja u drugim zemljama. Dakle, kvalitetniji poslovni, obrazovni i životni uslovi predstavljaju ključne motive potencijalnog odlaska mladih iz Crne Gore. Čini se da mladi koji žele da napuste Crnu Goru imaju jasnu ideju o tome zbog čega to žele jer samo jedan odsto njih navodi da bi se odselili iz Crne Gore samo da bi pobjegli – kazao je koordinator Omladinske grupe CGO Miloš Knežević.
Istraživanje je pokazalo da mladi u Crnoj Gori najmanje vjeruju Vladi, Skupštini i političkim partijama, a kao najpoželjniji radni angažman vide posao u državnom sektoru. Prema ovom istraživanju, mladi najviše vjeruju Crkvi, nevladinim organizacijama, vojsci, policiji i sudstvu, a u nešto manjoj mjeri tužilaštvu, medijima i sindikatima.
Najpopularnije aktivnosti u okviru slobodnog vremena među mladima u Crnoj Gori jesu slušanje muzike i gledanje TV-a, što više od polovine mladih praktikuje svakodnevno.
– Izlaženje sa prijateljima, sportske ativnosti, čitanje dnevnih novina i slušanje radija svakog dana praktikuje približno trećina mladih, dok je igranje video-igrica aktivnost u kojoj mladi provode najmanje vremena. Takođe, umjetničko izražavanje kroz pisanje, slikanje ili sviranje jedna je od aktivnosti kojom mladi u Crnoj Gori ispunjavaju svoje vrijeme – saopštio je Knežević.
Istraživanje je pokazalo da čak 99 odsto mladih u Crnoj Gori ima pristup internetu, na kojem u prosjeku dnevno provedu 4,2 sata.
– Mladi u Crnoj Gori smatraju da je najvažnije imati prijatelje, steći dobro obrazovanje i biti vjeran (partneru, prijateljima, poslodavcu). Visoko je vrednovano i preuzimanje odgovornosti, sklapanje braka i zasnivanje porodice, kao i građenje karijere, a kao tek nešto manje važno mladi ocjenjuju bavljenje sportom, nezavisnost i zdravu ishranu. Građanske akcije i inicijative i aktivnost u politici su nisko na ljestvici stvari važnih mladima u Crnoj Gori, iz čega se može zaključiti da ih ne privlače te oblasti. Bogatstvo i nošenje firmirane garderobe pretežno se smatra nevažnim. Generalno, moglo bi se konstatovati da mladi imaju jedan zdrav i socijalno vrijedan pogled na hijerarhiju vrijednosti. Ali, treba napomenuti da se da naslutiti da među mladima u Crnoj Gori nema previše idealizma ili utopizma. Dakle, nije „biti bogat“ nešto što je na najvišoj poziciji njihovih vrednosnih orijentacija, ali mladi svakako nijesu utopisti koji poriču svoju i opštu ljudsku potrebu da budu finansijski obezbijeđeni i bezbrižni – istakao je Knežević.
Kako je dodao, sudeće prema datim odgovorimaa, mladi u Crnoj Gori nijesu generacija nezadovoljnika, kako ih stariji često definišu.
– Naprotiv, u većini aspekata svog porodičnog, društvenog i ličnog (intimnog), pa čak u izvjesnoj mjeri i ekonomskog života, oni su generacija zadovoljnih. Među mladima je stvarno ili potpuno nezadovoljnih relativno malo. Čak i u domenu sopstvenog ekonomskog statusa nešto manje od jedne trećine mladih je do izvjesne mjere zadovoljno, a preko 40 odsto njih prilično, što je neočekivan rezultat – naglasio je Knežević.
Mladi u Crnoj Gori najveću socijalnu distancu iskazuju prema homoseksualnim osobama, migrantima i HIV pozitivnim osobama, dok su najtolerantniji prema studentima.
– Distanca prema osobama drugačije seksualne orijentacije možda nije nešto što se očekivalo u istraživanju stavova mladih u Crnoj Gori, ali nije ni potpuno neočekivano, s obzirom da neka istraživanja skorijeg datuma na opštoj punoljetnoj populaciji pokazuju da je to jedna od i dalje najizrazitijih distanci i socijalnih stigmi u crnogorskom društvu – kazao je Knežević.
Prema istraživanju, diskriminisanje po osnovu političkih uvjerenja je najrasprostranjeniji vid diskriminacije sa kojim su mladi u Crnoj Gori bili suočeni.A.O.
Najranjiviji i marginalizovani
Koordinator na programima u CGO Petar Đukanović kazao je da mladi predstavljaju jednu od najranjivijih društvenih grupa, koja je suštinski marginalizovana u procesu donošenja odluka, iako je to populacija koja posjeduje ogroman potencijal za društvene promjene i razvoj. On je istakao da perspektiva crnogorskog društva zavisi od toga kako kao društvo percipiramo mlade.
– Čini se da postoje dvije ključne perspektive – jedna koja mlade vidi kao problem sa kojim ne znamo što da radimo, i druga, koja ih vidi kao resurs. Nažalost, prva je dominantno naša realnost, a druga bi trebalo da postane naš cilj. Brojna istraživanja i statistike pokazuju da zemlje koje su se odlučile za drugi smjer danas imaju najmanje stope nezaposlenosti i najvišu političku participaciju mladih – rekao je Đukanović.