Godišnji izvještaji o radu Sudskog savjeta i Vrhovnog državnog tužilaštva ne sadrže podatak koliko je krivičnih predmeta zastarjelo u prošloj godini, dok je zabrinjavajuća informacija da je zastara nastupila za 2.286 prekršajnih kazni, ocijenjeno je iz Akcije za ljudska prava i Centra za istraživanje i monitoring (CEMI). Iz tih organizacija navode da je praćenje i analiziranje pojave zastarjelosti krivičnog gonjenja, kao i zastarjelosti izvršenja krivičnih sankcija, veoma važno za ocjenu sposobnosti države da obezbijedi vladavinu prava.
– Zastarjelost krivičnog gonjenja znači da zločin nikada neće biti kažnjen, odnosno da onaj ko ga je izvršio nikada za to neće snositi posledice. Ova pojava može da ukaže i na zloupotrebu službenog položaja, odnosno korupciju među državnim tužiocima i sudijama, pa je izuzetno važno evidentirati i istražiti svaki takav slučaj – ocjenjuju iz HRA i CEMI-ja.
Iz HRA podsjećaju da su još 2011. upozorili da u izvještaju o radu sudova nije navedeno koliko je krivičnih predmeta zastarjelo u 2010. godini, iako se te godine, posredstvom medija, saznalo za najmanje dva takva slučaja.
– Apelovali smo da se o tome vodi evidencija, obavještava javnost, utvrđuju i objavljuju razlozi za nastupanje zastarjelosti u svakom pojedinačnom slučaju. Ovu preporuku smo ponovili u oktobru 2014. godine u posebnom izvještaju „Sudska statistika u Crnoj Gori“, koji smo tada dostavili Ministarstvu pravde, Vrhovnom sudu i Sudskom savjetu – podsjećaju iz HRA.
Iz tih NVO su apelovali da se evidentira svaki slučaj zastarjelosti predmeta u crnogorskim sudovima i državnim tužilaštvima, i da se povodom svakog takvog slučaja oformi komisija sa zadatkom da ispita da li je do takve posledice došlo zbog propusta u radu državnih tužilaca ili sudija.
– Na ovaj način bi se svaki slučaj zastarjevanja krivičnog gonjenja, koji može da ukaže na ozbiljnu korupciju, ozbiljno i tretirao, a odgovorni za propuste snosili adekvatne posledice, koje mogu biti i krivična odgovornost i razrješenje – smatraju u HRA i CEMI-ju.
Podsjećaju da je u Crnoj Gori nastupila zastarjelost krivičnog gonjenja u važnim slučajevima kršenja ljudskih prava, kao što su masovno prebijanje pritvorenika u Zavodu za izvršenje krivičnih sankcija (ZIKS) 2005. godine, od strane pripadnika specijalne jedinice policije, prijetnje smrću istraživaču kršenja ljudskih prava Aleksandru Saši Zekoviću, za što je bio javno osumnjičen pripadnik policije, nestanak dvoje djece iz „Komanskog mosta” 2008, kao i u jednom dijelu i slučaj mučenja sada pokojnog Aleksandra Pejanovića.
– Za sve ove slučajeve su odgovorni državni službenici, koji ne samo što za to nijesu snosili posledice, već su nastavili rad u državnim organima i napredovali u karijerama – dodaje se u saopštenju.
Oni su ponovili apel da se Krivičnim zakonikom propiše da ubistvo, teško ubistvo, mučenje i druga djela s obilježjima torture ne zastarijevaju.
A.O.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
