Državne institucije potrošile su tokom protekle godine 4.753.230 eura po osnovu 125 ugovora za plaćanje roba, usluga i radova, koristeći kao tendersku metodu pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje, metodu koja važi za jednu od najnetransparentnijih i samim tim veoma podložnu zloupotrebama. Ove godine Generalni sekretarijat Vlade i šest ministarstava isplanirali su da potroše 2,4 miliona eura koristeći isti postupak.
Uprava za javne nabavke, krovna institucija za tumačenje Zakona o javnim nabavkama, ocijenila je u godišnjem izvještaju da su pregovarački postupci bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje ograničavajući kada je u pitanju konkurencija.
– Pregovarački postupak karakteriše i povećan rizik od dogovaranja kako između naručioca i ponuđača, tako i među samim ponuđačima. Zbog toga je pregovarački postupak predviđen samo u izuzetnim slučajevima, i njegovo učešće u zemljama EU se kreće oko pet odsto ukupne vrijednosti javnih nabavki. Lani je u Crnoj Gori učešće pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje bilo svega 1,06 odsto od ukupne vrijednosti javnih nabavki realizovanih u 2016. što je najniži nivo u proteklih devet godina. Na osnovu podataka o kretanju učešća pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje u proteklom periodu predstavljenih i javno objavljenim izvještajima na portalu Uprave može se izvući zaključak da je za ovako stanje zaslužna Uprava za javne nabavke koja daje prethodnu saglasnost na opravdanosti primjene ovog postupka – kažu u Upravi, koja je lani dala 137 „pozitivnih” saglasnosti i 49 „negativnih” za sprovođenje pregovaračkog postupka bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje.
Putem pomenute netransparentne metode javnih nabavki sklopljeno je 125 ugovora, pri čemu je najviše novca otišlo na usluge – 2.593.843, zatim robe – 1.361.603 i radove – 797.783 eura.
Planom javnih nabavki Generalnog sekretarijata Vlade predviđeno je da se potroši oko 1.135.000 eura koristeći pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje. Putem te netransparentne metode plan je da se plaćaju priručnici za avion-navigacione mape, usluge stručnog usavršavanja, osiguranje djelova motora i djelova aviona, redovni i vanredni servisi, naknade za prelete, održavnje službenih vozila „mercedes”, zasluge drugih avioprevoznika i gorivo za avion na aerodromima van Crne Gore.
Takođe, Ministarstvo poljoprivrede i ruralnog razvoja, na čijem je čelu Milutin Simović, netransparentnom metodom će kupovati vakcine za borbu protiv bolesti plavog jezika, vrijednosti 844.155 eura.
Istraživač javnih politika u NVO Institut Alternativa Ana Đurnić ocjenjuje za „Dan” da je pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje jedna od najmanje transparentnih procedura javnih nabavki koja u praksi ostavlja dosta prostora za zloupotrebe. Međutim, Zakon o javnim nabavkama u velikoj mjeri ograničava korišćenje ove procedure i propisuje detaljne uslove koji se moraju ispuniti da bi se ovakva procedura sprovela.
– Naime, zakon propisuje da se ovaj pregovarački postupak bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje za nabavku radova, roba i usluga može sprovesti kada u najmanje dva otvorena, odnosno ograničena postupka javne nabavke nije dostavljena nijedna ispravna ponuda, pod uslovom da predmet javne nabavke i sadržina tenderske dokumentacije nijesu bitno izmijenjeni; kada zbog tehničkih, odnosno umjetničkih zahtjeva predmeta javne nabavke ili iz razloga koji su povezani sa zaštitom isključivih prava nabavku može da realizuje samo određeni ponuđač i iz razloga hitnosti – što je nedavno usvojenim izmjenama i dopunama Zakona o javnim nabavkama ukinuto u okviru ove procedure i predviđeno kao posebna procedura koja se uređuje internim aktima naručilaca. Zakon propisuje i niz drugih ograničenja zavisno od predmeta nabavke. Međutim, ja ne vidim da i jedan od navedenih predmeta nabavke koje su ministarstva i Generalni sekretarijat planirali da nabave kroz ovu proceduru podliježu kriterijumima, odnosno opisu roba, radova i usluga iz zakona – kaže Đurnić.
Ona ističe da se takođe ne može primijeniti ni kriterijum da u najmanje dva otvorena poziva nije dostavljena nijedna ispravna ponuda, jer naručioci to u trenutku planiranja javnih nabavki ne mogu znati, osim ako nije u pitanju nerealizovana nabavka od prethodne godine, što bi trebalo da provjerava Uprava za javne nabavke.
M.S.
Problem su i aneksi
Đurnićeva kaže da je kod pregovaračkog postupaka bez prethodnog objavljivanja poziva za javno nadmetanje velika odgovornost na Upravi za javne nabavke, koja daje saglasnost na opravdanost primjene ovog postupka, da strogo kontroliše da li predmet nabavke zaista odgovara kriterijumima iz zakona i da li su obrazloženja naručilaca za primjenu ove procedure utemeljena u njihovim stvarnim potrebama ili u pojedinačnim slučajevima zaista postoji namjera za zloupotrebe.
– Ono što je naročito problematično kod ove procedure jeste što se na taj način zaključuju takozvani aneksi ugovora, koji su sporni iz više razloga, a kontrola nad njihovom primjenom je izuzetno slaba, na šta redovno ukazuje i Državna revizorska institucija – kaže Đurnićeva.
Pare za sisteme i sajmove
Putem pregovaračkog postupka bez raspisivanja poziva za javno nadmetanje resor finansija, na čelu sa Darkom Radunovićem, planira da potroši 226.800 eura i to za održavanje informacionog sistema UCG i mobilne skenere.
Ministarstvo održivog razvoja i turizma, kojim rukovodi Pavle Radulović, bez raspisivanja tendera planira da potroši 153.000 eura i to za sajam nekretnina FREI, zakup prostora za sajam MIPIM, konsultantske usluge za definisanje sadržaja godišnjeg programa obavljanja komunalnih djelatnosti, minimuma kvaliteta i obima poslova za obavljanje komunalnih djelatnosti, mjerenja kvaliteta vazduha, izbor konsultanta za izradu specifičnih implementacionih planova za direktive za oblast zaštite prirode i nabavku dodatnih usluga za izradu Strategije marketing plana turizma.
Manje izdatke planirali su ministarstva prosvjete 16.000, ekonomije 60.000 i evropskih poslova 19.391 eura.