Crnogorski sudovi su u periodu od 2014. do maja 2017. donijeli 143 odluke kojima je pravosnažno usvojen tužbeni zahtjev žrtava nasilja i dosuđeno 1.546.372 eura. Oni su odštetu dobili po osnovu Zakona o naknadi štete žrtvama krivičnih djela nasilja, kojima se prema međunarodnom pravu garantuje pravo da se obrate pravosudnim organima u cilju traženja odštete.
To je konstatovano u Nacionalnom izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori 2013 – 2017. koji je juče usvojila Vlada.
– U 13 predmeta pravosnažno je odbijen tužbeni zahtjev za naknadu štete žrtvama ratnih zločina, a u 42 predmeta zaključeno je sudsko poravnanje kojim se tužena Crna Gora obavezala da tužiocima na ime cjelokupne materijalne i nematerijalne štete isplati ukupno 4.135.000 eura. Sva poravnanja odnosila su se na slučaj „Deportacija”. U 16 predmeta tužioci su povukli tužbeni zahtjev. Ukupno 14 predmeta odnosilo se na slučaj „Kaluđerski laz”, a dva na „Morinj” – navodi se u izvještaju.
Šest predmeta je, kako se precizira, u fazi izviđaja.
– Jedan zbog krivičnog djela genocid, četiri zbog djela ratni zločin protiv civilnog stanovništva i u jednom predmetu u toku je analiza dokumentacije dostavljene od strane Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju po zamolnici Specijalnog državnog tužilaštva. U predmetima „Bukovica” i „Kaluđerski laz” Specijalno državno tužilaštvo uputilo je Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju zamolnicu za pružanje pravne pomoći kojom je traženo da se izvrši pretraga zaštićene baze podataka radi prikupljanja dokaza za navedene događaje. Postupanje po zamolnici je u toku – konstatuje se u izvještaju.
U tom dokumentu se navodi da je istraživanje realizovano sa svim sudijama u Crnoj Gori pokazalo da sudije u preko 50 odsto slučajeva smatraju da u Crnoj Gori postoji neujednačena sudska praksa i da je to prijetnja vladavini prava.
Nakon zaokruživanja institucionalnog i zakonodavnog okvira za borbu protiv korupcije, povećana je ispunjenost zakonskih obaveza od strane subjekata primjene zakona, broj pokrenutih prekršajnih postupaka i obim izrečenih novčanih kazni.
– Izvještaji o predmetima korupcije iz specijalne nadležnosti sadrže popis predmeta korupcije sa naznačenom funkcijom učinioca, oblasti u kojoj se desio slučaj korupcije i tokom i ishodom postupka. Izvještaj o predmetima korupcije koja nije u nadležnosti Specijalnog odjeljenja sadrži podatke o broju predmetima i ishodu, kao i pregled vrste i visine izrečenih sankcija (iznad minimuma, minimalne ili ispod minimuma). S tim u vezi data je i preporuka sudovima da se kaznena politika za krivična djela korupcije pooštri – konstatuje se u izvještaju.
M.S.
Žene posebno ugrožene
U izvještaju se navodi da je prema podacima istraživanja o nasilju iz 2017., koje je rađeno u saradnji sa UNDP, 42 odsto žena iskusilo neki oblik nasilja, psihološko, fizičko, ekonomsko ili seksualno, od supruga ili partnera u toku svog života.
– Ukupno 18 odsto žena iskusilo je jedan od ovih oblika nasilja u poslednjih 12 mjeseci. Nasilje je u 38 odsto slučajeva psihološko, u 20 ekonomsko, u 17 fizičko i u sedam seksualno. Patrijarhalni stavovi i tradicionalni modeli ponašanja, koji su diskriminatorni i podsticajni stereotipima, a pri tom rodnozasnovani, i dalje su jako rasprostranjeni, uz visok nivo tolerancije za nasilje u porodici. Rezultati istraživanja ukazuju da je u narednom periodu potrebno odgovoriti na ključne izazove u primjeni nacionalnog zakonodavnog okvira i međunarodnih obaveza u ovoj oblasti, a to su izricanje blagih kazni, potreba izmjene kaznene politike i njena puna implementacija, rijetko donošenje zaštitne mjere za udaljenje nasilnih počinilaca iz mjesta stanovanja ili mjere lišavanja slobode – piše u izvještaju.