Kroz Centar za tražioce azila u Spužu tokom ove godine prošlo je oko 800 lica iz svih krajeva svijeta, a najmlađi je imao svega tri dana kada su reporteri „Dana” boravili u toj ustanovi. U pitanju je Alžirac F. koji se rodio u Crnoj Gori, ali nije dobio državljanstvo rođenjem u našoj zemlji jer naš sistem to ne odobrava.
Njegovi roditelji, koji su pristali da razgovaraju sa reporterima „Dana”, kažu da nemaju budućnost u Alžiru, jer ne mogu da rade, a pitanje je i da li bi oboje preživjeli. Kako nam je ispričao Muhamed H. problem je što su on i njegova supruga Saliha različitih nacionalnosti. On je Barabari, a supruga Arapkinja, pa može doći i do sukoba među porodicama.
– Mi jesmo muslimani oboje, ali smo pripadnici različitih naroda, ili plemena kako neko kaže. Imali smo velike probleme i pitanje je da li bi nas ikada porodice prihvatile i da li bi možda došlo do neke osvete. Problem je i što je moja supruga bila trudna, a to je neprihvatljivo jer nijesmo zvanično bili vjenčani. Zato smo pobjegli da se ne bi desila neka osveta njene porodice i sada tražimo bolju budućnost u Evropi – priča Muhamed.
On navodi da bi rado ostao sa porodicom i u Crnoj Gori, ali je to nemoguće jer je već odbijen njegov zahtjev za azil.
– Moj sin je rođen u Crnoj Gori ali nije dobio vaše državljanstvo. Tri mjeseca smo u Crnoj Gori i zadovoljni smo uslovima u Centru za azilante, jedini problem je što nemamo trajno riješeno pitanje statusa – ističe Muhamed.
Njegova supruga Saliha kaže da se nada da će se konačno nastaniti u Italiji ili Holandiji, jer u tim državama već imaju rodbinu.
– Moj suprug ima rodbinu u Italiji i nadam se da ćemo tamo otići. Dopada nam se i Crna Gora ali izgleda da ovdje ne možemo ostati uprkos našoj želji – navodi ona, dodajući da se nada da će u Evropi naći sigurnost koju nije imala u svojoj državi i da će moći da gradi porodicu sa svojim izabranikom bez straha od odmazde bilo koje vrste.
Sa svega 18 godina Avganistanac Bilal Han odlučio je da napusti svoj dom u rodnoj zemlji i pokuša život da nastavi u Evropi. Do sada je, kaže, prošao Iran, Tursku, Bugarsku i Srbiju, a švercerima je platio 6.000 eura da stigne do Evrope.
– Do sada sam imao tri krijumčara ili švercera ljudi – iz Irana, Sirije i Turske, oni su nas prevodili preko granica. Iako im se plati, oni su surovi, tukili su nas i mučili. Tjerali su nas preko planina i šuma, svašta smo preživjeli, ali smo konačno stigli do Evrope – navodi Han.
On ističe da je u Crnoj Gori već pet mjeseci i da se zadržao duže jer mu se dopalo, pošto u Centru za azilante ima sve uslove i konačno je mogao normalno da odmori.
– Niko nas ne tuče, ne viče. Nakon nekoliko mjeseci agonije, to je nešto što vas čini neizmjerno srećnim – navodi Bilal.
Kaže da je završio srednju školu u Avganistanu i da ima ambiciju da se dalje školuje u Evropi. U Crnoj Gori ne želi da ostane.
M.S.
Alžirci najčešći tražioci azila
Najčešći tražioci azila u Crnoj Gori ove godine bili su državljani Alžira, Kube i Iraka.
Crna Gora je u poslednjih 10 godina odbila 9.439 zahtjeva za azil u našoj državi, a odobrila ukupno 35. To su podaci iz Strategije za integrisano upravljanje migracijama za period od 2017. do 2020. godine. U praksi navedeni podatak znači da je tek svaki 270. podnosilac zahtjeva dobio azil u Crnoj Gori. U izvještaju piše da je trenutno na snazi 15 odobrenih zaštita u Crnoj Gori, od čega osam statusa izbjeglice i sedam dodatnih.