I dalje nema sudskih postupaka ni presuda zbog korupcije u privatizaciji, javnim nabavkama, obrazovanju, zdravstvu i policiji, ukazali su iz Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), ističući da je broj pravosnažnih presuda zbog koruptivnih djela u 2017. značajno manji nego prethodnih godina, te da je posebno zabrinjavajuća dugogodišnja izuzetno blaga kaznena politika. To je konstatovano u Četvrtom izvještaju o sprovođenju Akcionog plana za Poglavlje 23 i pratećih dokumenata, koji je objavila ta organizacija.
Iz MANS-a su naglasili da prikupljeni podaci pokazuju da je u prethodne četiri godine sprovedena samo polovina predviđenih reformi, da je trećina djelimično realizovana, te da svaka osma planirana mjera nije sprovedena ili nema informacija o realizaciji. Najviše je urađeno u oblasti pravosuđa gdje je realizovano dvije trećine planiranog. Najmanje reformi je sprovedeno u oblastima borbe protiv korupcije i saradnje sa nevladinim sektorom – oko trećine predviđenih mjera, dok je u oblasti ljudskih prava završeno više od polovine planiranih reformi.
Zvanični statistički podaci pokazuju, prema navodima iz izvještaja, da nema ozbiljnijeg napretka u procesuiranju korupcije.
– Iako je u prethodnoj godini veći broj osuđujućih presuda nego oslobađajućih, sudovi su dosudili u preko 95 odsto slučajeva minimalne kazne ili ispod zakonskog minimuma ili uslovno osuđuju počinioce krivičnih djela sa elementima korupcije – navodi se u analizi MANS-a.
Iz MANS-a ističu da su iz godine u godinu sve manji uloga i rezultati Skupštine u borbi protiv korupcije.
Ističu da nije bilo vidljivih rezultata u finansijskim istragama, te da je simbolična vrijednost imovine koja je oduzeta u prethodnim godinama.
– Rad Agencije za sprečavanje korupcije i dalje nije dovoljno transparentan, a rezultati su vrlo skromni. Nema napretka u oblasti sprečavanja konflikta interesa i nezakonitog bogaćenja javnih funkcionera, a uprkos izmjenama zakonskog okvira broj otkrivenih slučajeva je mali. Upitna je tačnost statistike koja se odnosi na provjeru imovine javnih funkcionera i državnih službenika. Sprovedena kontrola finansiranja izborne kampanje je bila površna i selektivna, dok mnoge informacije o finansiranju partija nijesu dostupne javnosti. Novi zakonski okvir propisuje bolju zaštitu zviždača, ali u praksi nema većeg napretka. Sproveden je dio planiranih reformi preglomazne i politizovane javne uprave, ali proces zapošljavanja, napredovanja i nagrađivanja službenika nije unaprijeđen – konstatovano je u izvještaju MANS-a.
U oblasti konflikta interesa, kako ističu, nijedan visoki javni funkcioner nije snosio veće posledice zbog prikrivanja imovine.
– Prosječna kazna koju su funkcioneri u 2016. godini morali da plate zbog kršenja odredaba koje se odnose na sukob interesa iznosila je 253 eura, iako je zakonom propisano da ona mora biti od 500 do 2.000 eura. Situacija nije mnogo bolja ni u 2017. godini, tokom koje je Agencija pokrenula 388 prekršajnih postupaka, od kojih su okončana 254 postupaka, a izrečeno 146 novčanih kazni u iznosu od 53.450 eura. I dalje se prosječna novčana kazna za kršenje zakona kreće značajno ispod zakonskog minimuma. Nema informacije da je ijedan slučaj ustupljen tužilaštvu u prethodne dvije godine. Prema mišljenju svih relevantnih domaćih i međunarodnih organizacija, rad Agencije u oblasti kontrole finansiranja političkih partija i izbornih kampanja nije bio na adekvatnom nivou – naglasili su iz MANS-a.
Ističu da proces privatizacije nije transparentan i da se sprovodi na osnovu zastarelog zakonskog okvira.
– Država nema podatke o obimu nelegalne gradnje, a blaga sudska praksa stimuliše kršenje zakona. Finansiranje visokog obrazovanja nije transparentno, a nema podataka o sprovođenju lokalnih antikorupcijskih akcionih planova, dok je učešće građana na lokalnom nivou vrlo ograničeno – utvrđeno je analizom.
Iz MANS-a dodaju da Vlada nije spremna da uključi civilno društvo u rad tijela posebno značajnih za borbu protiv korupcije.
– Ranije je formirano novo specijalno tužilaštvo zaduženo za borbu protiv korupcije, ali još nema vidljivih rezultata u finansijskim istragama. Nema ozbiljnijeg napretka u procesuiranju korupcije. U prošloj godini broj pravosnažnih presuda za korupciju je manji u odnosu na prethodne godine, a posebno je zabrinjavajuća izuzetno blaga kaznena politika. Statistički podaci pravosuđa i Vlade o slučajevima korupcije su nepouzdani. Primjenom novog zakonskog instituta – sporazuma o priznanju krivice, osuđeni za korupciju su dobili kazne ispod zakonskog minimuma. Iako Vlada cijeni da je primjena instituta podnošenja pritužbe na rješenje o odbacivanju krivične prijave zaživjela u praksi, procenat pritužbi koje su ocijenjene kao osnovane je izuzetno mali – piše u izvještaju.
U toj NVO su konstatovali da su u krajnje netransparentnoj proceduri usvojene izmjene Zakona o slobodnom pristupu informacijama kroz koje je institucijama omogućeno da sakriju podatke koji mogu ukazati na korupciju ili druge nezakonitosti. Na isti način, kako su naveli, usvojene su hitne izmjene Zakona o javnim nabavkama koje, po ocjeni MANS-a, predstavljaju korak unazad i otvaraju vrata za veću korupciju i nenamjensko trošenje novca iz budžeta.
– Država ne raspolaže podacima o obimu nelegalne gradnje, a sudska praksa je izuzetno povoljna za nelegalne graditelje. Novousvojeni zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata je korak unazad u odnosu na prethodno zakonsko rješenje. Mnogi podaci o finansijama Univerziteta Crne Gore nijesu javno dostupni, a kontrole zapošljavanja u obrazovanju su vrlo rijetke, iako je kroz njih utvrđen veliki broj nepravilnosti. Univerzitet je konačno nabavio softver za provjeru plagijata, ali su već u fazi njegovog testiranja magistarski i doktorski radovi počeli da nestaju sa sajtova fakultetskih jedinica – piše u obajvljenom izvještaju o poglavlju 23.
A.O.


ASK ugrozila nezavisnost RTCG

Građani i dalje podnose veliki broj pritužbi Zaštitniku ljudskih prava, ali je mali broj rezultirao preporukama koje državni organi i dalje često ne poštuju, navodi se u izvještaju MANS-a. Ukazano je da prijavljeni slučajevi policijske torture nijesu adekvatno procesuirani, pa je uglavnom izostala adekvatna disciplinska ili krivična odgovornost počinilaca tih djela.
– U važnim predmetima napada na novinare prijeti zastara krivičnog gonjenja. Nadležne institucije, posebno policija, ulažu napore da se ne otkriju propusti u istragama – piše u analizi.
Navodi se da je selektivnim postupanjem Agencije za sprečavanje korupcije ugrožena nezavisnost javnog servisa.


Nije spriječen politički uticaj

U MANS-u konstatuju da usvojenim izmjenama Ustava i brojnih zakona nije u potpunosti spriječen politički uticaj na pravosuđe, te da ne raste povjerenje građana u nezavisnost pravosuđa.
– Relevantni međunarodni izvještaji ukazuju da nema većeg napretka u oblasti pravosuđa, a konkretni podaci navode na zaključak da sprovođenje novih propisa ima vrlo ograničene domete. U septembru 2017. godine, dvoje sudija je napredovalo u Vrhovni sud, a jedno u Viši sud u Bijelom Polju. Odluke o napredovanju sudija su nerazumljive u dijelu ocjene intervjua jer je nejasno kako je utvrđen broj bodova na intervjuima i takođe nije jasno po kom zakonu su kandidati ocijenjeni – ukazali su iz MANS-a, dodajući da je takva situacija i sa napredovanjem tužilaca.
Kako navode, nije bilo razrješenja sudija ni tužilaca, niti njihovog pozivanja na funkcionalni imunitet.
– Otkako je usvojen Akcioni plan za Poglavlje 23, pokrenut je samo jedan novi sudski postupak za krivična djela iz oblasti ratnih zločina. Donijete su tri osuđujuće i tri oslobađajuće presude, ni u jednom slučaju nije utvrđivana komandna odgovornost, a presude su bile nesrazmjerne zločinima – piše u izvještaju MANS-a.