Nakon tri godine kašnjenja, konzorcijum koji čine Republički zavod za urbanizam i projektivanje (RZUP), CAU i MonteCep, konačno su završili Nacrt Prostornog plana posebne namjene za Nacionalni park (NP) „Prokletije“, za koji je plaćeno 319.515 eura. Nacrt je usvojila Vlada na poslednjoj sjednici, a ovaj dokument naći će se na javnoj raspravi.
Da bi se opravdao novac poreskih obveznika koji je dat za ovaj planski dokument, on, prema odredbama Zakona o planiranju prostora i izgradnji objekata, mora biti usvojen do 15. jula ove godine, inače će rad na njemu, a i izdvojena sredstva, biti uzaludni. Ugovor sa konzorcijumom potpisan je u martu 2015, a prema vladinoj Odluci o izradi PPPN za NP „Prokletije“, taj posao je trebalo da bude završen godinu nakon njegovog potpisivanja.
Dodjelu ovog posla konzorcijumu koji, između ostalih, čini i RZUP, koji je u većinskom vlasništvu biznismena Aca Đukanovića, crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića, provjeravala je Agencija za sprečavanje korupcije (ASK), ali i Specijalno državno tužilaštvo (SDT). Or­ga­ni­za­ci­ja KOD tražila je pre­i­spi­ti­vanje mogućeg kon­flik­ta in­te­re­sa Mi­la Đu­ka­no­vi­ća, ko­ji je kao tadašnji premijer pot­pi­sao od­lu­ke u vezi sa iz­ra­dom Pro­stor­nog pla­na po­seb­ne na­mje­ne Na­ci­o­nal­nog par­ka „Pro­kle­ti­je”. Pored RZUP-a koji je direktno angažovan, u izradu plana je bi­la uklju­če­na i fir­ma Ka­pi­tal in­vest či­ji je vla­snik Mi­lo Đu­ka­no­vić. Te prijave su odbačene.
Prema ovom dokumentu, u granicama NP „Prokletije“ trebalo bi se orijentisati na objekte manje smještajnog kapaciteta (tzv. porodične smještajne kapacitete), a na ovom prostoru se može detaljnom planskom razradom definisati zona skijališta, tako da se iskoriste sjeveroistočne i sjeverozapadne pozicije na kojima se snijeg zadržava oko pet mjeseci. To se navodi u Nacrtu Prostornog plana posebne namjene (PPPN) za NP „Prokletije“, koji će se naći na javnoj raspravi.
Generalna preporuka je da prostorno lociranje velikih razvojnih kapaciteta i projekata ne smije biti u koliziji s očuvanjem integriteta zaštićenih područja prirode, posebno onih koji imaju međunarodni značaj.
– Planom se preporučuje prostorna ravnomjernost i distribucija smještajnih kapaciteta, turističkih i rekreativnih aktivnosti koja omogućuje i ravnomjernije korišćenje svih resursa prostora parka, a takođe je i investiciono prihvatljiva i održiva, jer podrazumijeva niz manjih investicija raspoređenih u prostoru i vremenu. Pri izgradnji novih, rekonstrukciji i adaptaciji postojećih objekata za smještaj turista, pretvaranju postojećih objekata druge namjene u objekte za smještaj turista, preporučuje se orijentacija na objekte manjeg smještajnog kapaciteta (tzv. „porodični“ smještajni kapaciteti). Ovakvi objekti su pogodniji za uklapanje u pejzaž, pogodniji su za investiranje, za eventualnu rekonstrukciju i adaptaciju, pa čak i za promjenu namjene – navodi se u nacrtu plana.
Planom su prepoznata područja koja na različite načine mogu negativno uticati na životnu sredinu u domenu različitih planiranih djelatnosti. To su etno-sela, planinarski domovi, kampovi u divljini, dio regionalnog puta, djelovi lokalnih i nekategorisanih puteva i dalekovoda koji se nalaze u područjima prirodnih rezervata, prvog i drugog stepena zaštite, kao i zona zaštite vodoizvorišta.
– U tom smislu, daju se preporuke da se određeni sadržaji izmjeste iz područja prirodnih rezervata i režima prvog stepena zaštite – piše u tom planskom dokumentu.
Za planirana naselja tipa etno-sela, katuna i planinarskih domova koji se nalaze u prirodnim rezervatima, i zonama 1. i 2. stepena zaštite preporučeno je propisivanje urbanističko-tehničkih uslova (UTU) primjerenih planiranom stepenu zaštite ili njihovo ukidanje ili izmještanje u zone sa 3. stepenom zaštite.
– Preporuka plana je uvođenje principa energetski efikasne i ekološki održive gradnje: smanjenjem gubitaka toplote iz objekta poboljšanjem toplotne zaštite spoljašnjih elemenata i povoljnijem odnosu površine i zapremine objekta, povećanjem toplotnih dobitaka u objektu povoljnijom orjentacijom objekta i korišćenjem sunčeve energije, primjenom obnovljivih izvora energije (biomasa, sunce, vjetar i drugo), povećanjem energetske efikasnosti termoenergetskih sistema – piše u nacrtu plana.
Navodi se da se detaljnom planskom razradom može definisati zona skijališta, koja je pogodna za razvoj u „Alpsku skijašku zonu“, posebno što, kako je konstatovano, raspolaže visokim nadmorskim visinama, koje su iznad 1.800 metara nadmorske visine, što predstavlja preporuku za sva buduća skijališta zbog „globalnog otopljavanja“.
– Preporuke za izgradnju na neizgrađenim prostorima jesu izgradnja i uređenje urbanističko-ambijentalnih cjelina i turističkih sadržaja visokog kvaliteta. Zone treba da sačuvaju zelene površine i pješačke planinske staze. Na područjima turističke izgradnje uvažiti mjerila tradicionalnog planinskog ambijenta. U okviru područja nove izgradnje predvidjeti ugostiteljske, uslužne i servisne sadržaje. U formiranju mjesta vidikovca primijeniti koncept što manjeg ulaganja i što manjeg uticaja na prirodu u cilju što većeg uživanja u prirodi. Materijali upotrijebljeni za građenje treba da budu prirodni, preporuka je što manja upotreba betona, a sve radi minimalnog uticanja na prirodu. Napuštene karaule na području parka mogu biti adaptirane ili rekonstruisane i prenamijenjene u planinarske domove, ili manje planinske hotele – piše u nacrtu.
Članovi radnog tima obrađivača plana – Republičkog zavoda za urbanizam i projektivanje (RZUP), CAU i MonteCep konstatuju da je ovim planom omogućen razvoj turizma, a da li će do njega doći najviše zavisi od same uprave NP i od potencijalnih preduzetnika u ovoj grani privrede. Navodi se da se u okviru aktiviranja katuna daje mogućnost organizovanja „eco lodge“ smještaja.
Planom se, u skladu sa Studijom razvoja turizma, predviđa turistička infrastruktura u vidu informativnih centara, vidikovaca, lokacija za odmor i piknik, staza u prirodi, šetnji po visećim stazama, lokacija za avanturističke doživljaje, sportsko penjanje, kampova u prirodi, informativnih tabli, klupa i kanti za smeće i dr.
– Ograničenja razvoja na području NP su: nedovoljna infrastrukturna opremljenost, reljefna struktura, disenciranost prostora, velike visinske razlike na kratkim distanacama, kolski pristupi, prostor ima linearnu strukturu u funkcionalnom obliku češlja, depopulacija, postojeći nivo ekonomskog razvoja – utvrđeno je ovim planskim dokumentom.
A.O.

Moguće oštećenje četvrtine objekata

U PPPN se navodi da dosadašnja proučavanja seizmogenog potencijala regiona Prokletije, sa visokom dozom vjerovatnoće ukazuju na mogućnost generisanja zemljotresa sa maksimalnom magnitudom do 5,1 jedinicu Rihterove skale.
– Realno je očekivati maksimalne vrijednosti horizontalnih ubrzanja tla do oko dva metra po centimetru kvadratnom, što je ekvivalentno osmom stepenu seizmičnosti po Merkalijevoj skali intenziteta, odnosno ekvivalentnoj evropskoj makroseizmičkoj skali EMS98. Dakle, zemljotresno dejstvo koje se u tom obimu može manifestovati produkovanjem oštećenja na oko 25 odsto građevinskih objekata – piše u planu.