Vlada, odnosno Ministarstvo finansija angažovali su Sitigrup, Dojče, Erste banku i SG CIB za emisiju novih euroobveznica, objavio je Rojters pozivajući se na izvore koji nijesu uključeni u dogovor. Iz Ministarstva finansija „Danu” nijesu htjeli da odgovore na pitanja da li će država ove godine emitovati euroobveznice na međunarodnom tržištu, kao ni u kom iznosu.
– Trenutno nijesmo u mogućnosti da objavljujemo detaljnije podatke o realizaciji emisija – kazali su iz Ministarstva finansija.
Tajming emitovanja euroobveznica je, kako navodi Rojters, nejasan, a banke, koje je Crna Gora angažovala odbile su da komentarišu.
Iz Ministarstva finansija, prije nekoliko dana, saopštili su da zasad nije planirano izdavanje euroobveznica, ni aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom, već da će 671 milion eura, koliko je planirano zaduživanje države za ovu godinu, biti obezbijeđeno emisijom obveznica na stranom i domaćem tržištu putem izdavanja državnih zapisa ili kreditnih aranžmana.
Crna Gora pojavila se po četvrti put na međunarodnom tržištu obveznica u maju prošle godine, kada je prodala euroobveznice za 280 miliona. Od tog iznosa na novo zaduženje odnosilo se 95 miliona eura, dok se preostalih 85 miliona eura odnosilo se na refinansiranje i otkup dijela euroobveznica koje su emitovane 2010. i 2011. godine.
Obveznice su emitovane sa ročnošću od pet godina i kamatnom stopom od 5,375 odsto, što je značajno niže u odnosu na prve dvije emisije (7,875 odsto u 2010. godini i 7,25 odsto u 2011. godini). Obveznice su, u najvećem obimu, kupili investitori iz SAD (50 odsto), zatim iz Velike Britanije (17 odsto), Njemačke (17 odsto), dok su preostalih 16 odsto obveznica kupili investitori iz ostatka Evrope.
Deficit budžeta za ovu godinu planiran je u iznosu od 235,8 miliona, ili 6,6 odsto BDP-a, od čega se 206 miliona odnosi na izdatke za autoput. Otplata duga iznosiće blizu 400 miliona, ili 11,2 odsto BDP-a, pa će ukupan nivo nedostajućih sredstava u ovoj godini dostići 671 milion, što je preko 18 odsto BDP-a. Procjena državnog duga za cijelu ovu godinu je 58,7 odsto BDP-a, a državni dug na kraju septembra iznosio je 1,97 milijardi, ili 57,9 odsto BDP-a.J.V.
Zbog labavije regulative niže kamate
Euroobveznice su dužničke hartije od vrijednosti kojima u međunarodnim okvirima trguju sindikati, banke i brokeri. Obično glase na donosioca i emituju se u privatnim plasmanima, van zemlje. Pošto privatno plasiranje ne zahtijeva registraciju kod nadležnih organa, euroobveznice ne podliježu snažnoj regulativi prilikom emitovanja i trgovanja na sekundarnom tržištu. One su neformalnog karaktera i pogoduju invcestitorima koji žele da ostanu anonimni, a zbog odsustva nacionalne regulative zaduživanje njihovom prodajom je po nižim kamatama, pa su kamate na euroobveznice iz tih razloga često niže i od kamate na državne hartije od vrijednosti.
Prodato 15,2 miliona zapisa
Na drugoj ovogodišnjoj aukciji prodati su svi državni zapisi sa rokom dospijeća od 182 dana za 15,2 miliona eura. Zapisi su prodati po prosječnoj stopi prinosa od 0,32 odsto.
Ukupan iznos dostavljenih ponuda bio je 19,8 miliona eura, a prihvaćenih 15,2 miliona. Ukupna nominalna vrijednost ponuđenih državnih zapisa bila je 13,7 miliona. Rok dospijeća zapisa je 182 dana, odnosno 15. jul.
Ove godine održana je jedna aukcija državnih zapisa sa rokom dospijeća od 182 dana na kojoj su prodati svi državni zapisi za 21,1 milion eura, po prosječnoj stopi prinosa od 0,33 odsto.
Prošle godine je održano 12 aukcija državnih zapisa sa rokom dospijeća 182 dana i tri sa rokom dospijeća od 91 dan.J.V.