Država treba da zaštiti građane koje su podigli kredite u švajcarskim francima i koji se nalaze u stanju dužničkog ropstva, plaćaju rate, a dug stalno raste, ocijenio je poslanik Nebojša Medojević (DF) tokom jučerašnje rasprave o Predlogu zakona o konverziji kredita u švajcarskim francima koji su predložila trojica poslanika Demokratskog fronta, Nebojša Medojević, Andrija Mandić i Milan Knežević.
Izjašnjavanje o tom zakonu odloženo je do pribavljanja mišljenja Ministarstva finansija i Centralne banke.
Medojević je kazao da je u ovoj situaciji propust napravila i Centralna banka, koja je dopustila da se realizuju krediti u francima.
– Situacija je takva da se mora reagovati leks specijalisom, jer smo zemlja koja nema sopstvenu valutu kao Hrvati i Mađari, pa predlažemo da se Skupština umiješa u traumu i prekine lanac dužničkog ropstva i zaštiti građane na pravedan i efikasan način. Predlog zakona je vrlo jednostavan, smatramo da kompletan teret kursnih razlika treba evidentirati da taj iznos treba da podijele korisnik kredita, banka i država. Komercijalne banke koje su davale kredite u francima treba da otpišu 66 procenata kursnih razlika, od čega država treba da prihvati polovinu tog gubitka, odnosno 33 odsto, a korisnik kredita treba da plati 34 odsto. Dakle 33 odsto bi platila država, isto toliko banka, a 34 korisnik kredita – objasnio je Medojević.
On je istakao da valutne razlike treba da podijele država, banka i korisnik kredita. Medojević je kazao da država treba da prizna da u ovoj situaciji nije zaštitila građane.
– Neko mora da riješi stvari koje su napravili DPS, SDP i BS-a. Stalno nas optužuju da ništa ne radimo. Evo upravo sada nudimo konkretno rješenje za veliki problem nekoliko stotina građana Crne Gore – poručio je Medojević.
Na njegovu konstataciju reagovao je Filip Vuković (DPS), koji je istakao da ovakvim rješenjem predlagač zakona zloupotrebljava društvene resurse u političke svrhe.
– Naravno, kako bi klijenti koji su podigli kredite u francima glasali za opoziciju. Za mene je ovo rješenje neprihvatljivo. To je isto kao da pokušavamo sada kada su stanovi jeftiniji da zaštitimo one koji su ih kupovali po dvije hiljade eura po kvadratu prije nekoliko godina – ocijenio je Vuković.
Sa druge strane Damir Šehović (SDP) je kazao da je predlog zakona dobra osnova za rješenje problema.
– Ipak, treba dati rok mjesec-dva da se problem riješi u trouglu u kome je nastao, odnosno između Hipo Alpe Adrija banke, klijenata i CBCG. Ukoliko to ne urodi plodom, onda odbor treba da reaguje – rekao je Šehović.
On je ukazao i na manjkavosti predloga zakona.
– Nedostaje mišljenje Ministarstva finansija i CBCG kao i zakonodavnog odbora, koji treba da se izjasni da li je predlog zakona u skladu sa Ustavom – poručio je Šehović.
Izjašnjavanje po ovoj tački je odloženo do izjašnjavanja nadležnih institucija.
Odbor je podržao predlog izmjena i dopuna Zakona o obligacionim odnosima. Nezavisni poslanik Mladen Bojanić, koji je jedan od predlagača, istakao je da je povod za te izmjene i dopune zakona dešavanja u vezi sa valutnim klauzulama i kreditima u francima.
B.Ma.
DPS neće o KAP-u i Duvanskom
Članovi odbora nijesu podržali predlog odluke o otvaranju parlamentarne istrage i obrazovanju anketnog odbora za prikupljanje informacija i činjenica o postupanju nadležnih organa o zaštiti državne imovine i javnog interesa prilikom prodaje imovine KAP-a u stečaju sa zavisnim društvima i Duvanskog kombinata u stečaju.
Protiv predloga su glasali poslanici DPS-a, a uzdržani su bili Almer Kalač (BS) i Nik Đeljošaj (AA). Predlagač zakona Velizar Kaluđerović objasnio je da se država prilikom prodaje nije odnosila domaćinski prema imovini KAP-a i DKK-a.
– Nadležni državni organi nijesu štitili imovinu KAP-a, koja je prodata za 28 miliona eura, da ne dotičem pitanje da li je i ta cijena plaćena. Čak je i predsjednik parlamenta govorio da je država uložila, da ne kažem bacila, 800 miliona eura u KAP. I nakon takve prodaje KAP-a donošeni su određeni akti koji su povećavali vrijednost te kompanije, a nijesu valorizovani kroz kupoprodajnu cijenu. Skupština Glavnog grada je donijela odluku o proglašenju KAP-a biznis zonom, što povećava cijenu imovine koja nije adekvatno valorizovana – rekao je Kaluđerović.
On je kazao da je i imovina DDK-a prodata sredinom 2010. godine za 13,2 miliona eura, a u tom trenutku država je od DKK-a potraživala preko 30 miliona eura na osnovu neplaćenih poreza, doprinosa i akciza.