Privatizacija komunalnih preduzeća, koja su u državnom, odnosno vlasništvu lokalnih uprava, nikako se ne smije dozvoliti, posebno ovoj vlasti, kazao je ,,Danu” predsjednik skupštinske Komisije za kontrolu i praćenje postupka privatizacije Janko Vučinić (Radnička partija).
Vlada je okvirnim akcionim planom za implementaciju strategije reforme javne uprave u Crnoj Gori za period od 2011. do 2016. godine, između ostalog, predvidjela i reformu komunalnih djelatnosti. Ta reforma, kako je navedeno u vladinom dokumentu, podrazumijeva kreiranje mješovitih poslovnih aranžmana javno privatnog partnerstva i stvaranje zakonskih pretpostavki za liberalizaciju i privatizaciju u oblasti komunalnih djelatnosti, poput deponija, zelenila, održavanja stambenih objekata, izdavanja stanova i slično.
Zakonske pretpostavke su već stvorene Nacrtom zakona o javno-privatnom partnerstvu, koji je bio na javnoj raspravi do 4. aprila, a na drugoj strani u junu 2013. Skupština Glavnog grada izglasala je transformaciju komunalnih preduzeća u društva sa ograničenom odgovornošću. Tada je pojašnjeno da ta transformacija omogućava tim preduzećima da se lakše privatizuju.
Među prednostima koje se mogu očekivati od transformacije pružanja komunalnih usluga građanima, iz klasičnog ,,opštinsko–državnog monopola” u slobodnu tržišnu utakmicu ili aranžmane javno privatnog partnerstva, kako je navedeno u vladinom dokumentu, u cilju modernizacije komunalnih usluga neophodno je, između ostalog, stvoriti mogućnosti za organizovanje komunalnih preduzeća u privatnom ili mješovitom vlasništvu države i privatnog sektora. Takođe, kako je navedeno, neophodno je izmjestiti socijalnu politiku iz komunalnih djelatnosti i omogućiti različito rangiranje cijena komunalnih usluga.
- Što se tiče samih privatizacija i daljih postupaka privatizacije, moj stav je da ovima koji danas drže vlast u Crnoj Gori treba zabraniti svaku dalju privatizaciju, jer smo svjedoci šta se sve događalo tokom privatizacionih postupaka, da su to bile radnje koje su sadržavale i oblike organizovanog kriminala, pranja novca, korupcije. Mislim da bi privatizacija komunalnih preduzeća bila potpun promašaj i donijela bi nešto što građanima ne bi išlo u prilog, kao i sve ono što je pratilo i prethodne privatizacije, a to je u prvom redu nova ,,ugradnja”, pa se to ni u kom slučaju ne smije dozvoliti – poručio je Vučinić.
Član Odbora za ekonomiju, finansije i budžet Goran Tuponja (Pozitivna) istakao je da nema razloga da se vjeruje u uspješnost bilo koje privatizacije koju sprovodi vlast.
- Naprotiv, i te kako imamo razloga za brigu iz prostog razloga što su pokazali i dokazali da to ne umiju da rade na dobrobit svih. Na prste jedne ruke možemo izbrojati uspješne privatizacije, a stotinama se broje one neuspješne. Kad ova vlast nešto privatizuje onda se opravdano pitamo da li ona u prvi plan stavlja interes građana i kako će se nešto učiniti boljim i efikasnijim na dobrobit svih, ili samo ima na umu kako doći do još nešto novca kojim finansira svoju neuspješnu ekonomsku politiku. Stiče se utisak da ova vlast samo još gleda gdje što još može da rasproda, od imovine koju nijesu čak ni sami stvarali i kako još može da se dodatno zaduži kako bi još koji mjesec održali sebe na vlasti – rekao je Tuponja.
On smatra da građani još nijesu svjesni teške posledice će tek da ima vladina politika rasprodaje svega i svačega uz stalni rast javnog duga.
I ekonomski analitičar Siniša Lekić smatra da, svjesni dosadašnjih privatizacija u kojima je teško naći svijetlu tačku, postoji određena bojazan vezano za najavljeni proces privatizcija.
- Svaka privatizacija prvenstveno, osim vlasnika treba da promijeni i način rada u tim firmama, u smislu boljih organizacionih rješenja kako bi se dobile efikasnije firme koje pružaju usluge u javnom sektoru. Time bi, vjerujem, dobili kako korisnici usluga, tako i država koja bi se rješila dugogodišnjeg problema nerentabilnosti tih javnih firmi, jer znamo da su do sada opštine morale da pokrivaju gubitke tih preduzeća u nedogled – rekao je on.J.V.


Koncesije i na dobro od opšteg interesa

Nacrtom Zakona o javno privatnom partnerstvu predviđena su dva modela JPP, ugovorno i institucionalno. Ugovorno JPP je odnos javnog i privatnog partnerstva uređen ugovorom o javno-privatnom partnerstvu, kojim se daje koncesija, uređuju prava i obaveze davaoca koncesije i koncesionara. Institucionalno JPP se zasniva na odnosu javnog i privatnog partnera kao članova društva posebne namjene koje je nosilac realizacije projekta JPP. Pri tome se taj odnos može zasnivati na osnivačkim ulozima u novoosnovanom privrednom društvu ili na sticanju vlasničkog udjela, odnosno dokapitalizaciji postojećeg privrednog društva.
Nacrtom zakona je preedviđeno da se koncesija iz ugovornog JPP može dati na radove, usluge, za dobro od opšteg interesa i na dugoročno korišćenje nepokretnosti.


Oprezno sa ustupanjem preduzeća

Lekić je istakao da se strah od planirane privatizacije komunalnih preduzeća bazira na dosadašnjim neuspjelim privatizacijama.
- U ovom slučaju privatizacija bi bila pogubna po sve građane. Naime, mi ne moramo da proizvodimo aluminijum i to se može prihvatiti, ali da odvozimo smeće i pijemo vodu to će se morati u bilo kom slučaju, pa se postavlja pitanje mogu li se te odgovorne službe dati bilo kome i sa strahom kako će one dalje obavljati svoju funkciju – rekao je on.
Lekić je pojasnio da ukoliko dođe do privatizacije komunalnih preduzeća u svijetu, praksa je da ih preuzmu velike i odgovorne firme, sa čijim radom država kasnije nema problema, što se, smatra, kod nas teško može očekivati.
- Treba biti oprezan sa privatizacijama preduzeća tog tipa, jer se radi o velikoj odgovornosti, s obzirom na to da je u pitanju javni interes – poručio je Lekić.