Kako je za „Dan” saopštio predstavnik korisnika stambenih kredita indeksiranih u švajcarskiom francima Dragan Senić, protiv Hipo Alpe Adrija banke i njene faktoring kompanije Heta aset rezolušn podnijeće danas krivičnu prijavu Specijalnom tužilaštvu za organizovani kriminal.
On u krivičnoj prijavi optužuje Hipo banku i njenu faktoring kompaniju za falsifikovanje hartija od vrijednosti, odnosno mjenice i mjeničnog ovlašćenja, kao i za zloupotrebu službenog položaja.
Po riječima Senića, radi se o još jednoj u nizu krivičnih prijava koje su podnijete zbog nezakonitog postupanja Hipo banke i njene faktoring kompanije Heta aset rezolušn, lica povezanog sa bankom.
Po riječima Senića, u krivičnoj prijavi se navodi kojim se sve nezakonitim radnjama služi Hipo banka, preko svoje faktoring kompanije, kako bi naplatila nepravilno utvrđeno potraživanje od klijenata.
– Uvidom u svoju dokumentaciju opravdano sumnjam da su dokumenta na osnovu kojih je donijeto rješenje o izvršenju – mjenica, mjenično ovlašćenje – falsifikovana. Ranije je jedan od klijenata Hipo banke podnio krivičnu prijavu Vrhovnom državnom tužiocu zbog istog ili sličnog slučaja, a uvidom u dokumentaciju nekih klijenata uočene su iste nezakonite radnje – rekao je Senić.
On je naglasio da se samo nalazom vještaka finansijske i grafološke struke može utvrditi da je u pravu.
– Krajnje je vrijeme da se počne sa češljanjem dokumenatacije i provjerom rada Hipo banke, koja i dalje misli da je iznad zakona. Zbog toga se ne treba čuditi zašto banka u svim segmentima opstruira primjenu Zakona o konverziji franaka u eure, zbog čega klijente dijeli na privilegovane i neprivilegovane, zašto u anekse ugovora unosi ništave odredbe, ucjenjuje klijente i još mnogo toga – rekao je on.
Senić tvrdi da je banka falsifikovala njegovu mjenicu, odnosno hartiju od vrijednosti, što po krivičnom zakoniku predstavlja krivično djelo. Po njegovim riječima, banka je naknadno formirala mjenicu i mjenično ovlašćenje, što dokazuje podatak da se u mjeničnom ovlašćenju navodi broj ugovora o kreditu, sa kojim Senić nema nikakve veze. Mjenica je ispunjena suprotno članu 3 Zakona o mjenici, odnosno nema potpisa trasanta (banke), a na mjeničnom ovlašćenju nema ni potpisa ni pečata ovlašćenog lica. Pored toga, Senić tvrdi da na mjeničnom ovlašćenju nije njegov potpis, odnosno da je i on falsifikovan.
Senić je dobio rješenje o izvršenju 7. septembra ove godine na osnovu vjerodostojne isprave, odnosno mjenice od 6. juna 2007. godine, za koju tvrdi da je falisfikat, kojim se klijentu nalaže da banci uplati preostali dug. Na to rješenje javnog izvršitelja on je podnio prigovor u zakonskom roku. Senić je naglasio i da je banka suprotno Zakonu o konverziji podnijela predlog za izršenje, koji je javni izvršitelj usvojio, iako je zakon predviđao obustavu svih radnji dok se utvrdi tačan iznos duga primjenom odbredbi tog zakona. Zakon predviđa da se preostali dug svih klijenata, pa i onih čija su potraživanja ustupljena faktoring kompaniji, odnosno sa kojima je banka raskinula ugovore, konvertuje u eure po kursu na dan sklapanja ugovora o kreditima, te da se na taj iznos primijeni godišnja kamata od 8,2 odsto. Iznos koji je naveden u rješenju o izvršenju utvrđen je bez primjene Zakona o konverziji, pa je banka Seniću obračunala dug po ugovoru čija je primjena upravo tim zakonom trebala da se obustavi.J.V.
U Hrvatskoj najavljene kazne zbog spornog aneksa
Ustavni sud Hrvatske prije nekoliko dana najavio je da je pokrenut postupak za ocjenu ustavnosti zakona o kreditnim institucijama i potrošačkom kreditiranju, koji regulišu i pitanje konverzije kredita u švajcarskim francima u eure. Do konačne odluke Ustavnog suda oba zakona, koja su osporena, biće na snazi. Klijenti hrvatskih banaka koje su odobravale kredite u švajcarskim francima upozorili su na to da je u aneksima ugovora koje su dobili navedeno da u slučaju rušenja tih zakona na Ustavnom sudu, novopotpisani ugovor ne bi imao pravni učinak, za šta je iz Ustavnog suda potvrđeno da to nije regularno, prenio je Poslovni hr.
Zbog spornog člana koji su banke stavile u anekse ugovora, banke su dužne da klijentima u Hrvatskoj dostave nove anekse, ili će biti kažnjene od strane Ministarstva finansija i Hrvatske narodne banke.
Isti član predviđen je i aneksima ugovora koje je Hipo banka ponudila najvećem broju klijenata u Crnoj Gori, a njime je predviđeno da su u slučaju da Ustavni sud proglasi Zakon o konverziji neustavnim klijenti dužni da kredit vraćaju vezujući se za skok, odnosno pad franka.